Američki predsjednik Joe Biden u petak je telefonski razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, saopćila je Bijela kuća, u prvoj direktnoj komunikaciji između čelnika NATO saveznika čiji su odnosi narušeni, navodi Reuters.
Dugo očekivani razgovor desio se više od tri mjeseca nakon Bidenove inauguracije 20. januara, u odgodi koja se u javnosti smatra hladnim stavom prema Erdoganu, koji je imao bliske veze s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Razgovor također dolazi u vrijeme kada se špekuliše da bi Biden mogao masovna ubistva oko milion Armena pod Osmanskim carstvom tokom Prvog svjetskog rata označiti genocidom - što je uglavnom simboličan potez, ali koji će vjerovatno naljutiti Ankaru.
Saopštenja iz Bijele kuće i kabineta turskog predsjednika nakon prve direktne komunikacije dva lidera od Bidenove inauguracije nisu spomenuli ništa o tome.
Ali Reuters je citirao izvore upoznate s razgovorom koji su naveli da je Biden rekao Erdoganu da namjerava masovna ubistva i prisilnu deportaciju Armena označiti genocidom u izjavi 24. aprila,
Zamjenica glasnogovornice State Departmenta Jalina Porter rekla je novinarima: "Kada je riječ o armenskom genocidu, sutra možete očekivati obavijest.” Odbila je otkriti detalje.
Biden se obavezao da će, ako bude izabran, priznati genocid nad Armenima, rekavši da je "šutnja saučesništvo". Ali nije dao vremenski okvir za ispunjenje obećanja.
"Predsjednik Biden danas je razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, izražavajući interes za konstruktivne bilateralne odnose na proširenim poljima saradnje i efikasnim radom na nesuglasicama", navela je Bijela kuća u saopćenju.
Dodaje se da su se dva čelnika usaglasila da se sastanu na marginama NATO samita u junu kako bi imali širu diskusiju o odnosima dvije zemlje, prenosi Reuters.
Ankara i Washington imaju brojne nesuglasice koje su prouzrokovale dodatno zaoštravanje bilateralnih odnosa: od turske kupovine ruskog protuzračnog sistema odbrane S-400 do američke podrške sirijskim kurdskim milicijama, kao i američkog odbijanja da izruči vjerskog vođu Fethullaha Gulena kojeg Turska krivi za organizaciju pokušaja puča 2016. godine.
