Prije pet-šest dana sam vlasniku stana ponio 170 eura za kiriju, za april, ali za sljedeći mjesec nijesam siguran hoću li moći i kako ću se snaći, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) četrdesetpetogodišnji Dragiša, koji radi kao taksista, a živi kao podstanar na periferiji Podgorici.
Usljed aktuelne situacije sa korona virusom, koja je nametnula zabranu rada taksistima, dalja egzistencija Dragišine porodice je ugrožena.
"Snalazimo se sada od nekakve male ušteđevine i pozajmljenih para. Pomaže i rodbina, ali ni sam ne znam što me očekuje. Ne znam do kada će ovo da traje i koliko dugo neću moći da radim", priča za RSE.
U cilju suzbijanja korona virusa Vlada Crne Gore je 18. marta zabranila rad taksi udruženjima, a potom Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) zabranu produžilo do 15. aprila. Pored taksi udruženja, mjera se odnosi na: kafiće, tržne centre, butike, ali i brojene druge uslužne djelatnosti.
Vladine privremene mjere Dragišinu porodicu su, kako objašnjava, dvostruko pogodile jer u ovim okolnostima ne rade ni supruga, koja je zaposlena u jednom podgoričkom butiku.
Već osam godina žive kao podstanari s dvoje djece i trenutno su, priča Dragiša, bez ikakvih primanja jer je sada neizvjesno da li će im (dok ne rade) poslodavac isplaćivati plate:
"Do sada se živjelo nekako od naših plata. Eto, moglo se preživljavati od toga taksija. Nije to baš neki lagodan život ali smo se snalazili. Imamo dvoje djece, supruga isto radi nešto u nekom butiku...I eto od dvije plate se moglo živjeti."
Podstanarstvo i neizvjesnost
Nije poznat broj zaposlenih u taksi udruženjima, buticima i kafanama, uslužnim djelatnostimaširom Crne Gore, koji u ovom trenutku ne znaju da li će dobiti platu jer je njihovim poslodavcima privremeno zabranjen rad, kao što ne postoje ni precizni podaci koliko je podstanarau Crnoj Gori.
Prema MONSTAT-ovim rezultatima sa popisa stanovništva iz 2011. godine podstanarskih domaćinstva u Crnoj Gori je9,6 odsto ili približno oko 60 hiljada ljudi.
Dragiša nje tražio da mu stanodavac eventualno odloži plaćanje rente za stan dok ne počne ponovo da radi jer, kako objašnjava, vlasnik stana nije kriv za situaciju u kojoj se našao on i njegova porodica.
"Može on jedino da pretpostavlja da smo u teškoj situaciji, ali nijesmo ništa o tome pričali. On nema ništa sa tim jer ako smo se dogovarali, a jesmo,moramo i da ispoštujemo dogovor. Nije on kriv za situaciju oko korona virusa i što je Vlada nama zabranila rad", ocjenjuje Dragiša.
Najviše ga plaši neizvjesnost i koliko će situacija sa korona virusom trajati jer je "sve skupo", a on ne zna od čega će stvoriti novac za kiriju, hranu i račune za komunalije i struju.
"Ne znam, pokušaću da se dogovorim s gazdom da tu kiriju odložimo za kasnije ili nešto da vidim. Ne znam ni sam šta ću, nijesam još smislio. Tek je početak mjeseca pa ću nešto pokušavati jer moram. Ne mogu s dvoje malo djece da izađem na ulicu. A nemam ni gdje bih mogao da pođem", zaključuje Dragiša koji se nije obraćao institucijama za pomoć.
Vladina ponuda i koliko je iskoristiva
Poslodavce je Vlada19.marta pozvala "da se uzdrže od otpuštanja radnika", a paketom ekonomskih mjera, pored povoljnosti ‘zamrzavanja otplate kredita’ ponudila im je, preko Investiciono - razvojnog fonda (IRF), povoljne kredite za likvidnost i isplatu plata zaposlenima.
Koliko su ekonomske mjere Vlade korisne za građane Crne Gore?
Međutim, ne mogu svi da dođu do te pomoći.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković rekao je za Radio Slobodna Evropa da taksisti ne mogu da se prijave za IRF kreditnu liniju jer nemaju taj kolateral koji fond traži kao obezbjeđenje.
"Taksisti moraju da traže neku drugu podršku jer ne mogu da povlače kredite koje IRF ne da bez garancije", pojasnio je Keković i naveo da je zato potrebna podrška države da bi se održala likvidnost preduzetnicima mikro, malih i srednjih preduzeća.
Sindikalni prijedlog
USS predlaže da se donese lex specialis zakon o intervencijama u oblasti zarada i doprinosa.
O korona virusu iz minuta u minut
"Prava podrška bi bila da država, dok traju mjere i epidemija, sve djelatnosti gdje je rad zabranjen pomogne konkretnom novčanom podrškom. To bi podrazumijevalo da pojedinac sa porodicom može da živi dok mjere traju, dobijajući pomoć svakog mjeseca", kazao je Keković.
Tu su, dodaje on, i mogućnost kreditnih linija, odlaganje plaćanja poreza doprinosa kao i njihovo umanjenje za ovaj period.
"To će biti neophodno. Takođe, podrška treba da se da i onima koji rade a nemaju prihoda u dovoljnoj mjeri da mogu da budu likvidni, zbog čega su im potrebne subvencije", poručuje Keković.
Vlada je, 19. marta u prvom paketu ekonomskih mjera koje bi građanima trebalo da pomognu u oporavku od posljedica epidemije korona virusa osigurala po 50 eura jednokratne pomoći najsiromašnijim porodicama i penzionerima sa najnižim primanjima.
***Saradnja na tekstu Aneta Durović
