U Bosni i Hercegovini je prvi put obilježen Dan ružičastih majica, odnosno Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.
Smrt dječaka Mahira Rakovca, žrtve vršnjačkog nasilja, opomena je da više nema vremena za čekanje, baš kao ni tolerancije za nasilnike, jer pored nikad jačeg pritiska i aktivnosti civilnog društva problemi ne prestaju.
Smrt dječaka Mahira bila je konačni okidač da zlostavljanje i vršnjačko nasilje u BiH dođe u fokus i pokaže da je čak 43 posto djece u osnovnim i oko 29 posto u srednjim školama iskusilo neku vrstu nasilja. Ovo su podaci kojima raspolaže Udruženje za razvoj društva "Kap" koje je napravilo i dokumentarni film "Ti nisi sam" u kojem su roditelji, koji su do sada ćutali o nasilju, progovorili s ciljem da pomognu i djeci i roditeljima da primijete znake, te na vrijeme reaguju.
"Djeca koja su žrtve vršnjačkog nasilja razvila su vještinu nevjerovatnog laganja da prikriju da su to što jesu. Mi nikada za četiri godine nismo primijetili da je dijete zlostavljano. Mi jesmo vidjeli modrice i ogrebotine, često je dolazio kući jako gladan, iako bih mu davala novac za užinu. Međutim, niko to nije u to vrijeme mogao povezati s tim da je on žrtva vršnjačkog nasilja", kaže jedna majka iz filma "Ti nisi sam", koja dodaje:
"Sjećam se te noći, bio je druga smjena, došao je kući, i svi smo počeli da vičemo na njega, da galamimo: 'Zašto imaš devet jedinica!? Gdje ti je mobitel?! Da li si ga prodao?'. Potpuno smo stvar vidjeli na drugačiji način. Tada, znači četiri godine nakon što je trpio svakodnevna zlostavljanja, u njemu je nešto puklo, on je počeo da plače, rekao je: 'Molim vas, nemojte me još i vi napadati, dosta mi je što svaki dan dobijam batine, što svaki dan moram krijem, da lažem, da izmišljam. Sjedite da vam ispričam o čemu se radi' ".
(Dokumentarac "Ti nisi sam", Youtube)
Djeca godinama dolaze iz škole s modricama, bez mobilnih telefona, novca za užinu... Ipak, podataka o tome nema, navode iz Udruženja "Kap".
"Ni na jednom nivou nemamo nikakav statistički podatak o vršnjačkom nasilju što dovoljno govori kolika je nebriga društva za ovaj problem", ističe Merima Spahić iz udruženja "Kap".
Iako se brojne vladine i nevladine organizacije utrkuju nudeći programe koji se tiču prevencije vršnjačkog nasilja, poražavajuće je da se pojedini ministri u Federaciji BiH nisu ni pomakli iz fotelje kako bi u okviru Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH dogovorili zajedničke smjernice.
"Kao federalna ministrica, privatno dobivam mejlove od učenika ili od srodnika učenika, dakle, od starije braće i sestara, čak zovu ljudi telefonom, roditelji koji su se obratili kantonalnim ministrima – zaista ne bih sad izdvajala koji su to. Mislim da vi uopće ne morate nekoga tjerati da se priključi ovome. Oni su odgovorni svojim građanima, svojim biračima, roditeljima, djeci, nastavnicima...", istakla je Elvira Dilberović, ministrica obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine.
I dok država nabraja mjere koje namjerava provesti nasilje ne jenjava. Iskusio je to i dječak Danilo, koji je prije dvedesetak dana zboden nožem u školskom dvorištu Srednje stručne škole u Janji. Zbo ga je 16-ogodišnji školski drug.
"Otkud pravo djetetu da nosi nož? Kakvo je vaspitanje roditelja da djetetu da nož? Otkud pravo tim ljudima u školi da dozvole da djeca nose noževe?", navodi Olivera Tomić, majka povrijeđenog dječaka.
Uprkos nikad jačoj aktivnosti na prevenciji nasilja, ponovno je početkom februara desetak učenika završilo u Hitnoj pomoći nakon što su čak tri puta zaredom četvorica učenika u Mješovitoj srednjoj školi u Gračanici bacili suzavac među učenike.
Svjesni problema koji odnosi živote njihovih vršnjaka djeca širom BiH, u srijedu su mladi prošetali gradovima Bosne i Hercegovine u ružičastim majicama obilježivši tako, po prvi put, Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Mali Mostarci i Sarajlije odlučno kažu da se problemu vršnjačkog nasilja treba stati u kraj.
Uskoro će, kako je najavila ministrica Dilberović, nastavnici dobiti i pomoć u borbi s nasiljem.
"Mi bismo sufinansirali oko 250 stručnih lica po kantonima, i uradili smo istraživanje koji bi to profili trebali, psiholozi, pedagozi ili socijalni radnici...", kazala je Elvira Dilberović.
Merima Spahić iz Udruženja "Kap" najavila je uspostavu i SOS telefona za pomoć djeci na nivou BiH, jer su resursi države ograničeni.
"Kada sve ovo ispričamo što smo rekli, da djeca trebaju prijaviti problem i da roditelj mora prepoznati da je njegovo dijete žrtva vršnjačkog nasilja, onda se postavlja pitanje – dobro, a kome onda to sve prijaviti!?", pita se Spahić, te zaključuje:
"I tu dolazimo na jednu veliku barikadu i problem. Zato ja sada stvarno najavljujem da ćemo mi, ispred svog udruženja, koliko budemo mogli, tražiti pomoć za otvaranje prve SOS linije za pomoć djeci, koja će biti na nivou Bosne i Hercegovine, gdje će raditi volonteri, studenti psihologije, dakle, svi oni koji žele da pomognu ovom projektu."
