Samo tokom ove godine bankarski ombudsman je dobio preko 400 žalbi klijenata i žiranata. I dok su sa jedne strane mnogi prihvatili ulogu žiranata bez osnovnog znajanja o njegovom obligacionom statusu, sa druge strane ima primjera da banke nijesu vršile obavezne provjere prilikom odobravanja kredita.
Sve su češće prijave građana koji navode da su nezakonito i tajno navedeni kao jemci za bankarske kredite a kada odluče da svoja prava zaštite na sudu očekuju ih izdaci za advokate, istanjeni živci i po par godina potrošenih po sudskim holovima.
Najmanje 30.000 građana Crne Gore koje su garantovali za bankarske kredite danas otplaćuju tuđe dugove.
Riječ je u najvećem broju o kreditima iz perioda bankarskog buma od 2006. do 2010. godine, a žalbe žiranata bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču potvrđuju da su građani nerijetko, olako prihvatalai da garantuju za bnkarske pozajmice.
"Problem je mnogih od njih što su vrlo malo infomrisani šta je žirantstvo, šta je jemstvo. Mnogi nijesu znali da je to strogo obligaciona obaveza. Mislili su da je to dobročinstvo, rodbinsko, prijateljsko. Nijesu bili zainteresovani za te ugovore. Tek kada dođu problemi od banke traži ugovoro da vidi gdje je on to žirant, po kakavom ugovoru", kaže ombudsman Kalač.
Mnogi jemci koji danas otplaćuju tuđe dugove pristali su na status žiranta bez osnovnih znanja o finansijskim i pravnim posljedicama tog statusa.
"Ja sam na primjer bila žirant na pet kredita. Ja u tom periodu nijesam znala šta to znači, mislila sam da sam, eto, žirant da bi ljudi mogli da dobiju kredit a da ja tu nemam neke velike obaveze. Ljudi su to zloupotrebljavali, ja već vraćam jedan kredit a evo sada mi je za vratom i drugi kredit. Razočarana sam i u prijatelje ali i sto tako i u bankarski sistem", kaže za naš program jedna žirantkinja.
Institucija bankarskog ombudsmana postoji u Crnoj Gori dvije godine. Samo u ovoj godini dobio je preko 400 žalbi klijenata i žiranata. No, ombudsman ima nadležnosti samo za vansudsko rješavanje spora. Da bi se neko oslobodio nezakonitog vraćanja tuđeg duga mora za to dobiti sudsku odluku, pojašnjava Halil Kalač:
"Zakonske obaveze ako je sve u redu niko ne može da ih oslobodi. Ako ima nekih problema, odnosno krivičnih postupaka da je neko falsifikovao dokumentaciju ili potpise, prevare ili neke druge krivične radnje, onda ima šanse da se taj jemac oslobodi tog jemstva. Ali to je nadležnost suda da poništi jemstvo. To nije moja nadležnost. Ja vodim vansudski postupak, znači tamo gdje nema krivičnih radnji."
A upravo se krivične radnje sve češće navode u tužbama žiranata koji tvrde da im je taj status nametnut prevarom, falsifikatom, čak i zloupotrebom bankarskih zaposlenika:
"Budući da su naši sudovi vrlo opterećeni i možda se u ovim predmetima proces i oduži po nekoliko godina i građani su sa tim nezadovoljni. Dođemo u situaciju da je građanin otplatio kredit za koji u stvari nije žirirao jer su bile neke krivične radnje pa se tek onda utvrdi da je to krivično djelo i onda on ima pravo da traži naknadu a on je već izvršio obavezu prema banci", navodi bankarski ombudsman Halil Kalač.
Sve su češće prijave građana koji navode da su nezakonito i tajno navedeni kao jemci za bankarske kredite a kada odluče da svoja prava zaštite na sudu očekuju ih izdaci za advokate, istanjeni živci i po par godina potrošenih po sudskim holovima.
Najmanje 30.000 građana Crne Gore koje su garantovali za bankarske kredite danas otplaćuju tuđe dugove.
Riječ je u najvećem broju o kreditima iz perioda bankarskog buma od 2006. do 2010. godine, a žalbe žiranata bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču potvrđuju da su građani nerijetko, olako prihvatalai da garantuju za bnkarske pozajmice.
"Problem je mnogih od njih što su vrlo malo infomrisani šta je žirantstvo, šta je jemstvo. Mnogi nijesu znali da je to strogo obligaciona obaveza. Mislili su da je to dobročinstvo, rodbinsko, prijateljsko. Nijesu bili zainteresovani za te ugovore. Tek kada dođu problemi od banke traži ugovoro da vidi gdje je on to žirant, po kakavom ugovoru", kaže ombudsman Kalač.
Mnogi jemci koji danas otplaćuju tuđe dugove pristali su na status žiranta bez osnovnih znanja o finansijskim i pravnim posljedicama tog statusa.
"Ja sam na primjer bila žirant na pet kredita. Ja u tom periodu nijesam znala šta to znači, mislila sam da sam, eto, žirant da bi ljudi mogli da dobiju kredit a da ja tu nemam neke velike obaveze. Ljudi su to zloupotrebljavali, ja već vraćam jedan kredit a evo sada mi je za vratom i drugi kredit. Razočarana sam i u prijatelje ali i sto tako i u bankarski sistem", kaže za naš program jedna žirantkinja.
Institucija bankarskog ombudsmana postoji u Crnoj Gori dvije godine. Samo u ovoj godini dobio je preko 400 žalbi klijenata i žiranata. No, ombudsman ima nadležnosti samo za vansudsko rješavanje spora. Da bi se neko oslobodio nezakonitog vraćanja tuđeg duga mora za to dobiti sudsku odluku, pojašnjava Halil Kalač:
"Zakonske obaveze ako je sve u redu niko ne može da ih oslobodi. Ako ima nekih problema, odnosno krivičnih postupaka da je neko falsifikovao dokumentaciju ili potpise, prevare ili neke druge krivične radnje, onda ima šanse da se taj jemac oslobodi tog jemstva. Ali to je nadležnost suda da poništi jemstvo. To nije moja nadležnost. Ja vodim vansudski postupak, znači tamo gdje nema krivičnih radnji."
A upravo se krivične radnje sve češće navode u tužbama žiranata koji tvrde da im je taj status nametnut prevarom, falsifikatom, čak i zloupotrebom bankarskih zaposlenika:
"Budući da su naši sudovi vrlo opterećeni i možda se u ovim predmetima proces i oduži po nekoliko godina i građani su sa tim nezadovoljni. Dođemo u situaciju da je građanin otplatio kredit za koji u stvari nije žirirao jer su bile neke krivične radnje pa se tek onda utvrdi da je to krivično djelo i onda on ima pravo da traži naknadu a on je već izvršio obavezu prema banci", navodi bankarski ombudsman Halil Kalač.
