Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je poslije samita Berlinskog procesa da članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji (EU) nije samo u interesu tih država, nego i izvorni interes EU, ali da treba riješiti još niz pitanja.
Merkel je u ponedjeljak, 5. jula, najavila da će premijer Slovenije, predsedavajuće EU, Janez Janša, 6. oktobra organizovati novi sastanak lidera Zapadnog Balkana.
Naglasila je da će Njemačka od 30 miliona doza vakcina koje je obećala za program Svjetske zdravstvene organizacije Kovaks, što je prije moguće tri miliona uputiti u zemlje Zapadnog Balkana.
"I to ćemo učiniti što je prije moguće", naglasila je na konferenciji za medije.
Sastanak je bio je jasan "znak da nam je pored procesa približavanja Zapadnog Balkana EU sa ciljem članstva, stalo i da region sarađuje u fazi kada svaka pojedina zemlja radi na svom putu integracije”, rekla je Merkel novinarima posle video-sastanka koji je okupio lidere Zapadnog Balkana i zvaničnike iz EU.
"Riječ je o budućnosti regiona i želim da naglasim da nije riječ samo o budućnosti iz perspektive zemalja Zapadnog Balkana, nego i u izvornom interesu EU da ovdje podstakne taj proces, da omogući pomirenje, saradnju, prevazilaženje podjela i raskola jer postoje mnogi razlozi, između ostalog i geostrateški zašto je ovo dio Evrope i zašto želimo članstvo regiona u EU", rekla je Merkel.
Ocijenila je da je, i pored svih teškoća, "dijelom i u svjetlu ratne prošlosti", proteklih godina, ali i u poslednjih godinu dana, postignut veliki broj praktičnih uspjeha i kao primjer navela ukidanje rominga u regionu, "zelene koridore" za transport robe, početak razmjene učenika i studenata.
Sada se radi na stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta i tu ima izvjesnih uspijeha, ali prema riječima kancelarke, ostaje da se riješi pitanje priznanja diploma i putovanja sa ličnim kartama. Ona je izrazila nadu da će neki od problema vezanih za jedinstveno regionalno tržište biti riješeni na sastanku 6. oktobra.
Ona je ocijenila da postoji "čitav niz teškoća koje treba prebroditi", posebno navodeći odnose Srbije i Kosova, situaciju u BiH, kao i razmirice Sofije i Skoplja koje sprečavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
"Potrebno je puno strpljenja i puno angažmana, a to su danas svi učesnici sastanka pokazali", rekla je nemačka kancelarka.
U Berlinu je 5. jula održan sedmi godišnji samit Berlinskog procesa za zemlje zapadnog Balkana.
Ovo je bio posljednji samit pod vođstvom Merkel, koja ga je i inicirala. Njemačka kancelarka napušta funkciju u jesen 2021. godine.
Proces se odvija u sklopu uspostavljanja bliže saradnje zemalja dok polako napreduju u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Predsjednica EK: Ubrzati proces proširenja
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen je nakon sastanka saopštila da treba ubrzati proces proširenja, ali da paralelno s tim treba zemlje Zapadnog Balkana učiniti održivijim, digitalnijim i otpornijim.
Naglasila je da ekonomski i investicioni plan, kao i Zelena agenda donose na Zapadni Balkan 28 milijardi eura za povezivanje i prosperitet, kao i da rade na jačanju regionalnog tržišta.
Samitu su, pored lidera šest zemalja Zapadnog Balkana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, prisustvovali i premijer predsedavajuće EU Slovenije, Janez Janša, premijer Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Francuske Emanuel Macron, premijer Italije Mario Dragi i austrijski kancelar Sebastian Kurz.
Snažan, stabilan i prosperitetan zapadni Balkan obostrani je interes, kako Evropske unije (EU), tako i zemalja regiona, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je putem video linka prisustvovao samitu u okviru Berlinskog procesa.
"Kao i u svakoj velikoj krizi, tako i u ovoj post pandemijskoj, potrebno je tražiti prilike i šanse za prosperitet, stabilnost i rast", naveo je on, dodavši da je produbljivanje regionalne saradnje i ekonomske povezanosti investiranje u veću otpornost na krize za budućnost.
Premijerka Srbije Ana Brnabić je saopštila nakon sastanka da Srbija snažno podržava Berlinski proces, "ne samo u cilju ekonomskog razvoja regiona, već i kao ideju povezivanja i ujedinjenja Zapadnog Balkana i njegovog približavanja Evropskoj uniji".
Zaključila je da je podrška u regionu bila naročito vidljiva kroz solidarnost sa susjedima tokom pandemije i pomoć u vakcinama i medicinskoj opremi.
Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je naveo da su dosadašnji rezultati Berlinskog procesa sasvim konkretni, vidljivi i opipljivi i da vode ka zbližavanju regiona, a što za posljedicu ima približavanje zapadnog Balkana praksama, dostignućima i vrijednostima EU.
"Posljednji rezultat koji je proistekao iz zalaganja predsjedavajuće i svih država učesnica Procesa, a tiče se smanjenja cijena rominga za sve građane regiona, zaslužuje svaku pohvalu i primjer je u kom pravcu i na koji način treba da sarađujemo", rekao je Krivokapić.
Premijer Hrvatske je nakon samita saopštio da Hrvatska podržava nastavak politike proširenja, zasnovane na individualnim zaslugama svake države te naglasio potrebu brzog postizanja konsenzusa o pregovaračkim okvirima za Albaniju i Severnu Makedoniju, kako bi se odmah mogli otvoriti pristupni pregovori, navodi se u saopštenju.
Plenković je posebno istakao potrebu nastavka evropskog puta BiH te sprovođenja ključnih reformi, posebno postizanja dogovora o promjenama Izbornog zakona, uz puno poštivanje načela legitimnog predstavljanja sva tri konstitutivna naroda, saopšteno je iz kabineta premijera.
Domaćin virtuelnog sastanka je Berlin, a na njemu je prisustvovala i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Kako napreduju zemlje Zapadnog Balkana ka EU?
Tim povodom Reuters podsjeća na dosadašnji napredak zemalja Zapadnog Balkana ka članstvu u Evropsku uniju.
U martu 2020. godine EU se složila da Albanija može krenuti sa pregovorima o članstvu. No, ova zemlja još uvijek nije dobila zvaničan datum za započinjanje pregovora jer EU veže napredak Albanije za Sjevernu Makedoniju koja je u zastoju zbog spora sa Bugarskom.
Sjeverna Makedonija je prevladala višegodišnji spor sa susjednom Grčkom oko imena, no Bugarska blokira početak pregovora zbog lingvističkog spora kojeg Sofija vidi kao pitanje nacionalnog identiteta.
Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo podnijela u februaru 2016. godine, ali još uvijek čeka na odobrenje. Kosovo, piše Reuters, za napredak ka EU treba da popravi svoje odnose sa Srbijom kroz pregovore kojima posreduje Unija.
Crna Gora već vodi pregovore o pridruživanju EU i Evropska komisija vidi da bi se bloku mogla pridružiti zajedno sa Srbijom. U februaru 2018. godine iz Unije su rekli da bi se Srbija bloku mogla pridružiti do 2025. godine, no ipak su rekli da se radi o veoma ambicioznom cilju.
Berlinski proces, koji je započet 2014, je inicijativa Evropske unije i njenih članica sa ciljem unapređenja saradnje zemalja regiona Zapadnog Balkana i jačanja njegove evropske perspektive.
Zamišljen kao četvorogodišnja serija sastanaka premijera, ministara, civilnog društva i poslovnih zajednica Zapadnog Balkana u oblastima ekonomske saradnje, održivog rasta, bilateralnih odnosa i regionalnog pomirenja.
Tokom prošlogodišnjeg samita koji je zbog pandemije održan putem video linka u Sofiji, učesnici su potpisali deklaracije o zajedničkom tržištu zemalja Zapadnog Balkana i zelenoj agendi.
