Brojni građani unaprijed rezerviraju karte i smještaj za odmor. Kriza izazvana novim korona virusim i bolešću Covid-19 te mjere koje zemlje poduzimaju kako bi se spriječilo daljnje širenje vog virusa zaustavile su turistička putovanja, zimovanja, a moguće i ovogodišnja ljetovanja.
Marin Bago, predsjednik udruženja za zaštitu potrošača Futura iz Mostara, za Facebook rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) kaže da je ključno za traženje povrata novca da je potrošač s turističkom agencijom potpisao ugovor te da se bez ugovora ne može tražiti povrat novca.
Ukoliko neka turistička agencija proglasi bankrot ili stečaj, Bago kaže da potrošač na sudu, odnosno u stečajnom postupku može tražiti svoj novac iz imovine ili što je već bila garancija.
Što se tiče online rezervacija, Bago kaže da booking.com kao velika svjetska kuća vraća novac potrošačima te da je kod takvih rezervacija najvažnije da su potrošači unaprijed provjerili s kim posluju.
Zakoni, kako europski tako i domaći, smatra, dobro štite potrošače.
Imaju li turisti pravo na povrat novca?
Bago: U biti, problem je sljedeći: Vi kad god nešto rezervirate i kad god nešto plaćate morate imati ugovor. Dakle, kad se on otkazuje i dolazi li do povrata novca i što se inače radi u tom slučaju.
Naši ljudi nisu još uvijek naučili gledati papire, što potpisuju, potpisuju li ikako. Ako ništa ne potpišete, nemate nikakva ni prava, jer Vi niste ni potrošač, samo ste dali novac bez ikakvog dokumenta. Dakle, tu Vam nitko ne može pomoći. Ako imate ugovor s agencijom, u tom ugovoru nešto piše. Ako nije došlo do potrošnje – dakle pratimo i što se dešava na booking.com, poznata svjetska online kuća vraća novac - dakle, ako nije došlo do potrošnje, ako agencija nije uplatila dalje izvršitelju usluge, nema razloga da se potrošaču ne vrati novac.
Dakle, u svim tim etapama može doći do nerazumijevanja. Ključna je stvar da imate nekakav ugovor. Ako nije došlo do potrošnje, do izvršenja, novac bi se morao moći vratiti.
Ako opet postoji ugovor s agencijama i hotelijerima – mi smo imali jedan takav problem da agencija nema nikakav ugovor s hotelima gdje je slala mostarske đake i, dakle, đaci su platili, međutim, ta agencija je platila tamo novac i ovi neće da vrate, a nemaju ugovora, nisu se pokrili.
Dakle, tu zaista mogu biti brojni primjeri. Potrošaču je ključno da ima ugovor, da je svjestan i ako nije došlo do izvršenja, uredu je da se ti novci vrate.
Šta ako agencija bankrotira ili od u stečaj?
Bago: To je situacija nevezana za krizu. Potrošač na sudu, odnosno u stečajnom postupku može tražiti svoj novac iz imovine ili što je već bila garancija. Naravno, ako potrošač ima ugovor.
Uvijek je dobro potrošaču, prije bilo kakve rezervacije, provjeriti s kim ima posla, kakva su iskustva. Online se sada sve to može provjeriti, i kritike i pohvale. Nema potrebe srljati. Na internetu je to lakše čak nego u realnom svijetu. Najzaštićeniji potrošač je informirani potrošač.
Kome se žaliti ako agencija ne želi vratiti novac?
Bago: Prvo morate uložiti pismeni prigovor. On u roku od osam dana mora dobiti odgovor. Ako ne dobije odgovor, može se obratiti inspekcijama, nadležnome ministarstvu trgovine, ombudsmanu za zaštitu potrošača, udruženjima za zaštitu potrošača.
Ali prvo mora poslati prigovor jer bez njega nema slučaja. Institucije razgovaraju, npr. s nekom turističkom agencijom, kako bi se pokušalo doći do rješenja. Inspekcija može kazniti npr. neku turističku agenciju. Te su kazne zaista visoke. Uvijek postoje načini, propisani rokovi i tko je nadležan.
RSE: Vrijede li ista pravila za aranžmane unutar BiH i za one u inozemstvu, npr. na hrvatskom Jadranu? Koliko je bh. zakonodavstvo uslađeno s EU?
Bago: Hrvatsko zakonodavstvo je usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije i jako su dobro riješena potrošačka prava, online ugovori i postupanja. Čak je i u BiH online trgovina odlično riješena. Ako potrošač u BiH ''normalnim'' putem nešto kupi i ako proizvod nema tehničke nedostatke, on ga ne može vratiti. Ako kupi online i ako mu se ne sviđa, on ga može vratiti. Online tržište je bolje regulirano od ''normalnog''.
Međutim, morate paziti od koga i kako kupujete. Ako ste nešto kupili preko Facebooka i ako niste provjeravali tvrtku, može se desiti da ona ni ne postoji i da su Vas prevarili. U tom slučaju Vi niste potrošač, nego su Vas prevarili i Vi se u tom slučaju žalite policiji jer nemate nikakav dokument ni o trgovini ni da ste dali novac.
Zakon o zaštiti potrošača Vas tad ne može zaštititi. To je isto da Vam netko otme novčanik na cesti. Dakle, oštećeni ste, ali ste žrtva običnog drumskog razbojnika. Morate provjeriti i znati kome dajete novac.
Facebook Forum