Pomno praćeni pregovori o "reintegraciji" u gradu Yevlaxu na zapadu Azerbejdžana između predstavnika Azerbejdžana i etničkog jermenskog rukovodstva otcijepljenog regiona Nagorno-Karabaha završeni su bez javnih izjava ili ikakvih znakova napretka, jer su dvije strane razmijenile optužbe i demante zbog izvještaja o pucnjavi i očiglednom kršenju primirja u glavnom gradu Nagorno-Karabaha.
Baku se nada da će konsolidovati dobitke od 24-časovne vojne ofanzive od 19. do 20. septembra koja je dramatično promijenila političke kalkulacije na Kavkazu.
Ali izvještaji o pucnjavi 100 kilometara dalje u de facto glavnom gradu Nagorno-Karabaha, Stepanakertu, istakli su dugotrajne tenzije kako su potencijalno istorijski pregovori počeli.
Razgovori o 'reintegraciji' Nagorno-Karabaha usred protesta u Jerevanu
Ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je skoro trogodišnja mirovna misija bila ključna za posredovanje u prekidu vatre dan ranije, navodno je telefonom razgovarao s Aliyevim 21. septembra. Kremlj je citirao Putina koji je naglasio "važnost osiguravanja prava i sigurnost jermenskog stanovništva Karabaha".
U međuvremenu, izaslanik susjedne Jermenije pri Ujedinjenim nacijama, Andranik Hovhannisian, upozorio je Vijeće UN-a za ljudska prava u Ženevi 21. septembra da Azerbejdžan vrši "etničko čišćenje" i "zločin protiv čovječnosti" u pokušaju vraćanja teritorije nakon devet mjeseci de facto blokade Nagorno-Karabaha.
Pregovore je slijedilo hvalisanje azerbejdžanskog predsjednika Ilham Aliyeva koji je rekao nakon što je prekid vatre uz rusko posredovanje zaustavio intenzivne borbe 20. septembra da je "obnovio njen suverenitet".
Pohvalio je munjevitu operaciju za smjenjivanje de facto rukovodstva teritorije skoro tri godine nakon što su u ofanzivi ponovo preuzeta mnoga područja koja su decenijama kontrolisali etnički Jermeni uz podršku Jerevana, rekavši: "U samo jednom danu, Azerbejdžan je ispunio sve zadatke postavljene kao dio lokalne borbe protiv terorističkih mjera."
Pregovore sa azerbejdžanske strane vodio je poslanik Ramin Mammadov, koga je Aliyev u martu imenovao da bude zadužen za odnose sa etničkim Jermenima koji žive u Nagorno-Karabahu.
Delegacija za otcijepljeno rukovodstvo Nagorno-Karabaha, teritorije međunarodno priznate kao azerbejdžanska koju Jermeni nazivaju Artsakh, uključivala je poslanika de facto parlamenta te teritorije u Stepanakertu Davita Melkumijana i člana Vijeća sigurnosti Arcaha Sergeja Martirosiana.
Ali nije izdata zvanična lista učesnika.
Ruski mirovnjaci, za koje Kremlj kaže da posreduju u pregovorima, pratili su delegaciju etničkih Jermena po dolasku na mjesto događaja.
Dopisniku RSE nije bilo dozvoljeno da uđe na sastanak koji je počeo.
U međuvremenu, iz Stepanakerta, najvećeg grada Nagorno-Karabaha, stiglo je više izvještaja o pucnjavi.
Jedan stanovnik rekao je Jermenskom servisu RSE da su čuli pucnjavu u gradu i da razmatraju mogućnosti da odu nakon što napuste sklonište i prenoće kod kuće. Rekli su da su mnogi drugi stanovnici ponovo u skloništima.
Reuters je takođe citirao dva izvora koji su rekli da su čuli pucnjavu.
Vlasti etničkih Jermena u Nagorno-Karabahu optužile su azerbejdžanske snage za puščanu vatru iz područja u blizini Stepanakerta i pozvale stanovnike da ostanu u skloništima. Rekli su da su obavijestili komandu ruskih mirovnih snaga u toj oblasti i zahtijevali od Rusa da preduzmu hitne mjere da ih zaštite.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana "kategorički je negiralo" optužbe da je prekršilo jednodnevni prekid vatre.
Koristeći drevni naziv glavnog grada Nagorno-Karabaha, na Facebooku se navodi da su "informacije koje se šire na nekim jermenskim nalozima na društvenim mrežama da su Oružane snage Azerbejdžana navodno pokrenule napad u pravcu Khankendi potpuno lažne i dezinformacije".
Posmatračka misija Evropske unije u Jermeniji (EUMA) koja je osnovana ranije ove godine kako bi se izbjegle eskalacije saopštila je da je "pojačala patrole na jermensko-azerbejdžanskim graničnim područjima i liniji sukoba" i u obližnjem jermenskom selu Sotk kako bi izvijestila o vojnim i sigurnosnim razvojem situacije. Ponovila je opredijeljenost misije EU da "doprinese stabilizaciji situacije".
Etnički jermenski lideri Nagorno-Karabaha, teritorije međunarodno priznate kao azerbejdžanska koju Jermenci zovu Artsak, bili su prinuđeni da pristanu na Bakuove uslove za prekid vatre koja je počela 19. septembra, a ruski mirovnjaci su bili nespremni da djeluju.
Ombudsman za prava Nagorno-Karabaha, Gegham Stepanian, rekao je da je najmanje 200 ljudi ubijeno, a oko dvostruko više ranjeno tokom borbi, uključujući djecu.
Činilo se da je jermenski premijer Nikol Pashinian bio zatečen azerbejdžanskom ofanzivom. On je naglasio da njegova vlada nije bila uključena u oblikovanje uslova primirja.
Predstavnici Azerbejdžana i etničkih Jermena u Nagorno-Karabahu dogovorili su se da se sastanu 21. septembra u azerbejdžanskom gradu Yevlax, oko 265 kilometara zapadno od Bakua, u sklopu primirja za ono što azerbejdžanska strana naziva razgovorima o "reintegraciji" teritorije u ostatak zemlje nakon decenija okupacije.
"Nije daleko dan kada će Azerbejdžan i Jermenija riješiti međusobna pitanja, potpisati mirovni sporazum, a zemlje Južnog Kavkaza početi raditi na budućoj saradnji u trilateralnom formatu", rekao je Aliyev u obraćanju naciji.
Za Jermeniju je rekao da Azerbejdžan "priznaje njihov teritorijalni integritet".
"Plan integracije Jermena Karabaha je spreman," rekao je Hikmet Hajiyev, pomoćnik predsjednika Azerbejdžana, novinarima na brifingu organiziranom za akreditovane strane diplomate u Bakuu.
Hiljade etničkih Jermena okupilo se 20. septembra na aerodromu u Stepanakertu tražeći zaštitu i mogući transport u Jermeniju usred neizvjesnosti oko borbi i prekida vatre koji su ponudile ruske mirovne snage pod isključivo azerbejdžanskim uslovima.
Rusija je saopštila da su njene mirovne snage "primile" oko 5.000 stanovnika Karabaha.
Kremlj je saopštio da se Aliyev u telefonskom razgovoru sa Putinom izvinio za incident kasno 20. septembra u kojem je nepoznat broj ruskih mirovnjaka poginuo kada je u regionu pucano na vozilo u kojem su se nalazili.
Bijela kuća je izrazila zabrinutost zbog moguće humanitarne i izbjegličke krize u Nagorno-Karabahu i za tu situaciju okrivila Baku.
"Očigledno još uvijek vrlo, vrlo pažljivo pratimo pogoršanje humanitarne situacije unutar Nagorno-Karabaha", rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby novinarima.
Azerbejdžanski lideri obećali su da će dozvoliti "bezbjedan prolaz" u Jermeniju za separatističke snage u regionu kao dio sporazuma, zaustavljajući dugu borbu etničkih Jermena koji traže nezavisnost ili pripajanje Jermeniji za teritoriju.
"Siguran prolaz do odgovarajućih sabirnih mjesta će također obezbijediti azerbejdžanska strana", rekao je novinarima Aliyev savjetnik Hajiyev. "Sve akcije na terenu koordiniraju se sa ruskim mirovnim snagama."
Evropska unija je pozvala Alijeva da zaštiti prava etničkih Jermena u regionu i da "osigura potpuni prekid vatre i siguran, dostojanstven tretman od strane Azerbejdžana prema Jermenima iz Karabaha".
"Njihova ljudska prava i sigurnost moraju biti osigurani. Potreban je pristup za hitnu humanitarnu pomoć", rekao je šef EU Charles Michel Aliyevu u telefonskom pozivu.
Vlasti u Jermeniji optužile su Baku za pokušaj etničkog čišćenja svojim akcijama u Karabahu.
Nova ofanziva bila je udarac Jermenima koji su kontrolu nad Nagorno-Karabahom postavili nacionalističkim prioritetom od raspada Sovjetskog Saveza, a u Jerevanu su održani drugi uzastopni antivladini protesti nakon prekida vatre.
Pored obustave borbi i neke vrste integracijskih napora, prijedlog o prekidu vatre navodno uključuje obavezu povlačenja svih "preostalih jedinica oružanih snaga Jermenije", povlačenje i uništavanje bilo kakve teške vojne opreme iz teritorije, i raspuštanje takozvane odbrambene vojske Arcaha koju su osnovali etnički Jermeni početkom 1990-ih u ranoj fazi sukoba.
Vijeće sigurnosti UN-a zakazao je hitan sastanak za 21. septembar na kojem će se razgovarati o borbama u Nagorno-Karabahu.
Ruske mirovne snage su na snazi od primirja koji je okončao šestosedmičnu borbu 2020. godine u kojoj je Azerbejdžan ponovo zauzeo veći dio teritorije i sedam okolnih okruga koje su od 1990-ih kontrolirali etnički Jermeni uz pomoć Jerevana.
