Promocija knjige Antička Budva koja je ukazala na postojanje dvije nekropole u metropoli crnogorskog turizma, helenističke i rimske, samo je jedan od dokaza o neprocjenjivom arheološkom bogatstvu jednog od najstarijih jadranskih gradova.
Grad koji je silne milione potrošio na razne programe zabavnog i kvalitativno upitnog karaktera nemarno se odnosi prema neprocjenjivom kulturno istorijskom blagu, čija je vrijednost danas poznata samo malom dijelu njegovih stanovnika i posjetilaca.
"Budva sa tako vrijednim spomenicima kulture, posebno iz antičkog perioda, takođe iz ranog hrišćanskog čeka još uvijek, naročito poslije zemljotresa 30 i više godina, da se pokrenu neke stvari. Sve više se gradi, sve više se devastira prostor a ono što je otkriveno i što je veoma vrijedno ostaje zapostavljeno i bojim se da ono sve više i više propada", ocjenjuje istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.
Budva je vjerovatno i jedini grad koji je svoje tragove nastanka u grčkoj mitologiji mijenjao za izmišljenu marketinšku priču skovanu u Beogradu sredinom 90 tih, kada su Kadma i Harmoniju zamijenili Marko i Jelena, koji su prema marketinškoj zamisli skakali sa zidina još nepostojećeg grada.
I dok se logo te debelo plaćene marketinške izmišljotine još uvijek nalazi po Budvi, arheolog Jovica Martinović podsjeća na tragove osnivanja Budve iz grčke mitologije:
"Prvo naselje na području Budve povezano je sa grčkom mitologijom. Naime, legenda kaže da je kralj Kadmo poslije gubitka svoga grada Tebe u Beotiji pobjegao u Iliriju na volovskim kolima koja su vukli volovi i tu osnovao grad Budhua. Tu se njemu i njegovoj ženi Harmoniji rodio sin koji se zvao Ilirius i koji je postao eponim svih Ilira. Možemo dodati da je Budva najstarije naselje koje je pomenuto u jednom istorijskom izvoru. To je jedini sačuvani fragment jedne inače izgubljene Sofokleove tragedije iz V vijeka prije naše ere."
Budva se pominje i u kasnijim izvorima stare ere kao Emporion, grad grčkih trgovaca. Njegovi tragovi su međutim razgrabljeni tokom izgradnje stare Avale.
Ostaci kamene plastike od rimske građevine, foto: montenegrina.net
"Materijalnu potvrdu prisustva Grka i kasnije Rimljana ovdje u Budvi učinili su još radnici koji su gradili stari hotel Avala jer su kopajući njene temelje pronašli ne zna se koliki broj grobova sa dragocjenim inventarom i to je sve uništeno i razgrabljeno. Jedan mali dio tih predmeta našao se u muzejima u Beogradu, Cetinju i Splitu", kaže arheolog Jovica Martinović.
Iako se do danas sačuvao izuzetan trag urbane strukture helenističkog grada kroz pilone, oni su danas samo čiviluk u jednom budvanskom butiku kaže Lucija Đurašković:
"Imamo izuzetan ostatak a to su piloni, kapije antičke Budve. Dovoljno je reći da je taj spomenik prilično zapostavljen i degradiran i da se još uvijek nalazi u prostoru gdje se usput nalazi i jedan butik. Na žalost na te zidove iz VI vijeka i danas se kače i vješaju razni dijelovi garderobe koja služi kao ponuda kupcima u tom butiku."
I dok se u svijetu narodi diče mnogo manjom i mnogo kraćom istorijskom zaostavštinom, zarađujući lijepe novce, budvanski milenijumski svjedoci su još u tami depoa i zarasli u korov, kaže Lucija Đurašković.
"Primjer rimskih i rano hrišćanskih mozaika koji još uvijek čekaju da budu prezentovani. Takođe i jedinstven primjerak, vrlo rijedak uopšte na prostoru Balkana – rimske terme, koje takođe poslije zemljotresa do danas još čekaju da budu prezentirane. Da ne pričamo o ostacima bazilike, to je jedno ogromno arhitektonsko bogatstvo koje, kako možemo svakoga dana da vidimo, danas je praktično zaraslo u korov", kaže Lucija Đurašković.
Dodajmo da je ovih dana u Budvi predstavljena knjiga Čedomira Markovića Antička Budva sa pričom o nekropolama, koje su otkrivene slučajno izgradnjom hotela Avala 1938. godine.
Marković monografiju temelji na istraživanjima koja su objavljena odmah nakon zemljotresa 1979. godine i koji su konačno potvrdili da su na području Budve postojale odvojene helenistička i rimska nekropola. No , te lokacije su danas okovane šankovima, hotelima, uskoro i neboderima.
"Eto , Budva je tu mogla napraviti jedan prezentacijski arheološki park. Na žalost prevladala je ta stihija graditeljska. Dolazeći sada u Budvu poslije dugo vremena vidio sam da je počela tzv dubaizacija, odnosno gradnja ogromnih solitera na pjenu od mora, umesto da se grade male razvijene strukture koje bi svakako više doprinijele turističkom imidžu ovoga grada", zaključuje arheolog Jovica Martinović .
