Dostupni linkovi

OSCE o medijskim slobodama u BiH: Sve veći egzistencijalni izazovi


Ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, oktobar 2022.
Ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, oktobar 2022.

Uprkos ustavnim garancijama i međunarodnim obavezama, novinarstvo u BiH se suočava sa sve većim egzictencijalnim izazovima, poručio je na Svjetski dan slobode medija 3. maja Brian Aggeler, šef Misije Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u BiH.

OSCE izražava solidarnost i podršku novinarima i medijskim radnicima koji se hrabro drže osnovnih principa slobode izražavanje i slobode medija uprkos sve većim pritiscima i represiji.

"Bosna i Hercegovina se nalazi na ključnoj prekretnici kada je u pitanju sloboda medija. Prema najnovijem indeksu slobode medija u svijetu koju su objavili Reporteri bez granica, pozicija na kojoj se nalazi BiH je zabrinjavajuća i odraz je uznemirujućeg trenda smanjenja medijskih sloboda", poručio je šef misije OSCE-a u BiH.

Novinari i novinarke izloženi su zastrašivanju, uznemiravanju, čak i fizičkom nasilju samo zbog toga što rade svoj posao, dodaje.

"Pored toga, nedavno ponovno uvođenje klevete kao kaznenog djela u Republici Srpskoj predstavlja ozbiljan napad na slobodu izražavanja i slobodu medija. Ovakvo neprijateljsko okruženje ne samo da ometa novinare u objektivnom izvještavanju nego nagriza samo tkivo demokratije", smatra šef misije OSCE-a u BiH.

Naime, Zakon o kriminalizaciji klevete je u bh. entitetu Republika Srpska (RS) stupio na snagu u julu 2023. godine, uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavlja "udar na slobodu mišljenja i govora, te korak ka uvođenju cenzure".

Prema tom zakonu, klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže ili na javnom skupu.

U RS-u je u formi prijedloga upućen Narodnoj skupštini ovog entiteta i zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznat kao "zakon o stranim agentima". Ured Visokog predstavnika (OHR) u BiH je naveo da ovaj zakon ima "za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva".

Demokratske države ne mogu funkcionirati bez novinara koji pažljivo prate rad vlasti i pružaju građanima tačne informacije, poručuje šef misije OSCE-a u BiH i dodaje da je nezavisno novinarstvo od ogromnog značaja i za potpuno uživanje ljudskih prava.

"Svakoj aktivnosti kojom se podriva suštinska uloga slobodnog medija mora se odlučno suprotstaviti i takva se mora osuditi. Građani i građanke Bosne i Hercegovine zaslužuju bolje. Zaslužuju slobodne i nezavisne medije koji im pružaju informacije na osnovu kojih mogu pravilno birati i pozvati svoje izabrane zvaničnike na odgovornost", poručuje.

Poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da poštuju obaveze na polju međunarodnih standarda i prema građanima, te da osiguraju zaštitu novinara i novinarki i slobode medija.

Tokom prva četiri mjeseca 2024. godine, 16 novinara i novinarki je prijavilo da su napadnuti, pokazuju podaci Udruženja novinara BiH. Vrste napada su se kretale od verbalnog, preko prijetnje, pa do fizičkog napada, navode u ovom udruženju.

Inače, jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini je među 14 reformskih prioriteta koje je još 2019. godine definisala Evropska komisija kako bi se ubrzao put ka članstvu u Evropskoj uniji.

XS
SM
MD
LG