Osam nacija Amazonije dogovorilo je listu jedinstvenih ekoloških politika i mjera za jačanje regionalne saradnje na velikom samitu o prašumama u Brazilu, ali nisu uspjeli da se dogovore oko zajedničkog cilja za okončanje krčenja šuma, javio je Reuters.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je svoju međunarodnu reputaciju uložio u poboljšanje ekološkog statusa Brazila, zalagao se da se region ujedini iza zajedničke politike okončanja krčenja šuma do 2030. godine, one koju je već usvojio.
Umjesto toga, zajednička deklaracija objavljena u brazilskom gradu Belemu stvorila je savez za borbu protiv uništavanja šuma, a zemljama je ostalo da slijede svoje individualne ciljeve krčenja šuma.
Neuspjeh osam zemalja da se dogovore o paktu za zaštitu vlastitih šuma ukazuje na veće, globalne poteškoće u sklapanju sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena.
Mnogi naučnici kažu da kreatori politike djeluju presporo da bi spriječili katastrofalno globalno zagrijavanje.
"Planeta se topi, svaki dan rušimo temperaturne rekorde. Nije moguće da, u ovakvom scenariju, osam amazonskih zemalja ne bude u stanju da daju izjavu - velikim slovima - da krčenje šuma mora biti na nuli", rekao je Marcio Astrini iz ekološke lobističke grupe Climate Observatory.
Lula i drugi nacionalni lideri napustili su sastanak bez komentara na deklaraciju.
Samitu su prisustvovali predsjednici Bolivije, Brazila, Kolumbije i Perua, dok su Ekvador, Gvajana, Surinam i Venecuela poslali druge visoke zvaničnike.
Bolivija i Venecuela jedine su amazonske zemlje koje nisu potpisale sporazum iz 2021. između više od 100 zemalja koje će raditi na zaustavljanju krčenja šuma do 2030. Izvor iz brazilske vlade rekao je Reutersu uoči samita da Bolivija, gdje je uništavanje šuma u porastu, zadržava to pitanje.
Bolivijski predsjednik Luis Arce nije se u svom govoru u utorak osvrnuo na obavezu zaustavljanja krčenja šuma do 2030.
Brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Vieira rekao je na brifingu za novinare da pitanje krčenja šuma "ni na koji način neće podijeliti regiju" i naveo "razumijevanje krčenja šuma" u deklaraciji, bez detaljnijeg objašnjenja.
Ovosedmični samit okupio je Organizaciju sporazuma o saradnji Amazona (ACTO) po prvi put u 14 godina, sa planovima za postizanje širokog sporazuma o pitanjima borbe protiv krčenja šuma do finansiranja održivog razvoja.
Ali tenzije su se pojavile uoči samita oko različitih stavova o krčenju šuma i razvoju naftne industrije.
Druge zemlje Amazona također su odbile tekuću kampanju kolumbijskog ljevičarskog predsjednika Gustava Petra za okončanje novog razvoja naftne industrije u Amazonu. U svom govoru u utorak, Petro je uporedio želju ljevice da nastavi s bušenjem nafte sa desničarskim poricanjem nauke o klimi.
On je rekao da je ideja o postepenoj "energetskoj tranziciji" od fosilnih goriva način da se odgodi rad potreban za zaustavljanje klimatskih promjena.
Brazil razmatra da li da razvije potencijalno ogromno nalazište nafte na moru blizu ušća rijeke Amazon i sjeverne obale zemlje, kojom dominiraju prašume.
"Ono o čemu danas razgovaramo u Brazilu je istraživanje opsežnog i velikog područja - u mojoj viziji možda posljednje granice nafte i plina prije... energetske tranzicije", rekao je brazilski ministar energetike Alexandre Silveira novinarima nakon Petrovog govora.
Osim krčenja šuma, na samitu također nije određen rok za okončanje ilegalnog iskopavanja zlata, iako su se lideri složili da sarađuju po tom pitanju i da se bolje bore protiv prekograničnog ekološkog kriminala.
Završna zajednička izjava, nazvana Belemska deklaracija, snažno je potvrdila prava i zaštitu autohtonih naroda, uz istovremeno dogovor o saradnji u oblasti upravljanja vodama, zdravstva, zajedničkih pregovaračkih pozicija na klimatskim samitima i održivog razvoja.
Deklaracijom je dodatno uspostavljeno naučno tijelo koje će se sastajati godišnje i proizvoditi autoritativne izvještaje o nauci u vezi s amazonskom prašumom, slično Međunarodnom panelu Ujedinjenih naroda za klimatske promjene.
