Iako bi mnogi Crnogorci ustvrdili da smo kao društvo humani i spremni na davanje onima kojima je pomoć potrebna neka međunarodna istraživanja pokazuju suprotno.
Tako je i prema svjetskom indeksu davanja od 153 zemlje obuhvaćene istraživanjem Crna Gora zauzela 138 mjesto. Po humanosti ispred Crne Gore su sve zemlje regiona osim Srbije.
Podaci iz svjetskog indeksa davanja, što je svojevrsan barometer humanosti jednog društva, pokazuju da je svega 18 odsto Crnogoraca dalo novac u dobrotvorne svrhe, 31 odsto priskočilo u pomoć neznancu dok je samo 6 posto volontiralo u humanitarnim organizacijama.
Neko ko nije sigurno doprinio lošem rejtingu Crne Gore u okviru svjetskog indeksa davanja je Lidija Leovac iz Herceg Novog, samohrana majka koja je svoju ušteđevinu poklonila drugoj ženi, čija je egzistencija usljed gubitka posla postala ugrožena. Lidija, je dobila nagradu Iskra za humanost.
U više navrata je isticala da joj nije cilj da drugima pokaže svoju velikodušnost već da pokaže da nije luda zbog toga što je učinila, kako su joj mnogi prigovarali.
Za istoričara i autora knjige "Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka" Dragutina Papovića 138 mjesto Crne Gore na svjetskoj listi humanosti nije iznenađenje.
"Imajući u vidu da je slično bilo i u prošlosti, odnosno da filantropija u Crnoj Gori nikada snažno nije zaživjela, da je to pokazatelj da nije postojao pravi odnos prema ljudima kojima treba pomoć ili koji su na neki način materijalno ili socijalno ugroženi. Dakle to je neki kontinuitet i čini mi se da to nije veliko iznenađenje ali svakako jeste jedan pokazatelj kakvo smo društvo sa tog aspekta", kazao je Papović.
Prioritet postao novac
Kako bi porastao broj dobročinitelja u Crnoj Gori država treba da stimuliše one koji su spremni da dio svog bogatstva podijele sa onima kojima je pomoć prijeko potrebna, smatra Papović.
"Država bi tu mogla dosta da promijeni upravo na osnovu ovih stimulišućih faktora koje bi ipak trebalo da dopusti ljudima da, ukoliko osnivaju dobrotvorne organizacije ili ulažu u dobrotvorne svrhe, ulažu dio svog profita na taj način da im se umanji porez. Polazeći od toga, kako ja smatram da u svakom čovjeku ima više dobrog nego lošeg vjerovatno bi se na taj način afirmisala filantropija i vjerovatno bi za desetak godina to istraživanje pokazivalo da smo napredovali", ocjenjuje Papović.
Novo vrijeme donijelo je nove vrijednosti koje, međutim ne podstiču filantropiju, kaže predstavnik Asocijacije za demokratski prosperitet Zid, Igor Milošević.
"Tako da je prioritet svima postao novac. To je prosto nametnuti standard koji je potisnuo neke druge vrijednosti u kojima mi mnogo više uživamo kao pojedinci. Prosto mislim da su to glavni razlozi zašto ljudi su sve manje odgovorni, zašto sve manje učestvuju u tome i što su postali sebični", rekao je Milošević.
Za Miloševića je problem i što za razliku od prošlih vremena danas oni koji bi i pomogli ne znaju gdje to da čine i na koji način.
"Više nema servisa kao što ih je nekada bilo. Ranije ste imali organizovan način pa se znalo da, ako želite da poklonite robu gdje to možete da uradite. Znali ste ako želite da pomognete nekome na koji način to da uradite a danas se većina programa realizuje uglavnom preko NVO koje isključivo zavise od projekata a nemaju kontinuiranu podršku za sve to", rekao je on.
Prema indeksu davanja britanske Fondacija za karitativnu pomoć među 153 zemlje svijeta od bivših jugoslovenskih republika, Makedonija se po humanosti nalazi na 91. Hrvatska na 119. mjestu, BiH i Kosovo dijele 121. mjesto.
Žitelji Australije, Novog Zelanda, Kanade i Irske najviše su spremni za davanje u dobrotvorne svrhe, a na posljednja četiri mjesta su Srbija, Ukrajina, Burundi i Madagaskar.
Tako je i prema svjetskom indeksu davanja od 153 zemlje obuhvaćene istraživanjem Crna Gora zauzela 138 mjesto. Po humanosti ispred Crne Gore su sve zemlje regiona osim Srbije.
Podaci iz svjetskog indeksa davanja, što je svojevrsan barometer humanosti jednog društva, pokazuju da je svega 18 odsto Crnogoraca dalo novac u dobrotvorne svrhe, 31 odsto priskočilo u pomoć neznancu dok je samo 6 posto volontiralo u humanitarnim organizacijama.
Neko ko nije sigurno doprinio lošem rejtingu Crne Gore u okviru svjetskog indeksa davanja je Lidija Leovac iz Herceg Novog, samohrana majka koja je svoju ušteđevinu poklonila drugoj ženi, čija je egzistencija usljed gubitka posla postala ugrožena. Lidija, je dobila nagradu Iskra za humanost.
U više navrata je isticala da joj nije cilj da drugima pokaže svoju velikodušnost već da pokaže da nije luda zbog toga što je učinila, kako su joj mnogi prigovarali.
Za istoričara i autora knjige "Primjeri filantropije u Crnoj Gori do kraja XX vijeka" Dragutina Papovića 138 mjesto Crne Gore na svjetskoj listi humanosti nije iznenađenje.
"Imajući u vidu da je slično bilo i u prošlosti, odnosno da filantropija u Crnoj Gori nikada snažno nije zaživjela, da je to pokazatelj da nije postojao pravi odnos prema ljudima kojima treba pomoć ili koji su na neki način materijalno ili socijalno ugroženi. Dakle to je neki kontinuitet i čini mi se da to nije veliko iznenađenje ali svakako jeste jedan pokazatelj kakvo smo društvo sa tog aspekta", kazao je Papović.
Prioritet postao novac
Kako bi porastao broj dobročinitelja u Crnoj Gori država treba da stimuliše one koji su spremni da dio svog bogatstva podijele sa onima kojima je pomoć prijeko potrebna, smatra Papović.
"Država bi tu mogla dosta da promijeni upravo na osnovu ovih stimulišućih faktora koje bi ipak trebalo da dopusti ljudima da, ukoliko osnivaju dobrotvorne organizacije ili ulažu u dobrotvorne svrhe, ulažu dio svog profita na taj način da im se umanji porez. Polazeći od toga, kako ja smatram da u svakom čovjeku ima više dobrog nego lošeg vjerovatno bi se na taj način afirmisala filantropija i vjerovatno bi za desetak godina to istraživanje pokazivalo da smo napredovali", ocjenjuje Papović.
Među 153 zemlje svijeta od bivših jugoslovenskih republika, Makedonija se po humanosti nalazi na 91. Hrvatska na 119. mjestu, BiH i Kosovo dijele 121. mjesto.
"Tako da je prioritet svima postao novac. To je prosto nametnuti standard koji je potisnuo neke druge vrijednosti u kojima mi mnogo više uživamo kao pojedinci. Prosto mislim da su to glavni razlozi zašto ljudi su sve manje odgovorni, zašto sve manje učestvuju u tome i što su postali sebični", rekao je Milošević.
Za Miloševića je problem i što za razliku od prošlih vremena danas oni koji bi i pomogli ne znaju gdje to da čine i na koji način.
"Više nema servisa kao što ih je nekada bilo. Ranije ste imali organizovan način pa se znalo da, ako želite da poklonite robu gdje to možete da uradite. Znali ste ako želite da pomognete nekome na koji način to da uradite a danas se većina programa realizuje uglavnom preko NVO koje isključivo zavise od projekata a nemaju kontinuiranu podršku za sve to", rekao je on.
Prema indeksu davanja britanske Fondacija za karitativnu pomoć među 153 zemlje svijeta od bivših jugoslovenskih republika, Makedonija se po humanosti nalazi na 91. Hrvatska na 119. mjestu, BiH i Kosovo dijele 121. mjesto.
Žitelji Australije, Novog Zelanda, Kanade i Irske najviše su spremni za davanje u dobrotvorne svrhe, a na posljednja četiri mjesta su Srbija, Ukrajina, Burundi i Madagaskar.
