Dostupni linkovi

Koliko je ostalo od čojstva i junaštva


Ilustrativna fotografija, Autor: Branko Vučković
Ilustrativna fotografija, Autor: Branko Vučković
Delegacija EU organizovala je u Budvi skup o etičkim standardima u društvu kao dio regionalnog projekta kojim se želi osnažiti uloga nevladinog sektora u procesu evropskih integracija. To je bio povod da istražujemo koliko je ostalo od crnogorske tradicije čojstva i junaštva, koliko je ostalo od kulture koja je njegovala filantropiju i u kojoj su moral i etika bili stubovi društva i da li su novac i interesi postali jedina ideologija u Crnoj Gori.

Etika u društvu na svim nivoima, političkom, civilnom, medijskom i poslovnom, okupila je u Budvi predstavnike 30-ak nevladinih organizacija čiji je domaćin bila delegacija Evropske unije u Crnoj Gori. Njen šef Leopold Maurer, obraćajući se učesnicima okruglog stola, istakao je kako se etički kodeksi u svim oblastima moraju stalno preispitivati, posebno u društvima koji prolaze kroz tranzicione procese kao što je crnogorsko.

"Crna Gora prolazi kroz tranziciju kao i mnoge druge zemlje na Zapadnom Balkanu, ali postoji potreba da se stalno preispituju etički standardi, etičko ponašanje i strukture koje postoje za njihovo pojačavanje."


Da li je čuvena izreka crnogorskog knjizevnika iz 19. vijeka Marka Miljanova u njegovom djelu Primjeri čojstva i junaštva kako je "junaštvo braniti sebe od drugoga a čojstvo čuvati druge od sebe" davno prestala da bude odrednica društva u kome živimo ili je do sveopšteg urušavanja etičkih vrijednosti došlo u novije vrijeme?

Urušio se taj tradicionalni, moralni sistem vrijednosti i on se pomjerio ka materijalnoj sferi.
Istoričar Dragutin Papović, autor prve knjige o filantropiji u Crnoj Gori, kaže kako je u Markova vremena prioritet bio oslobođenje Crne Gore i da se u okviru te borbe razvijao poseban moralni kodeks.

"Kada je Crna Gora postala država, kada se oslobodila, kada su prioriteti postali drugačiji onda su i moralne vrijednosti postale drugačije. Urušio se taj tradicionalni, moralni sistem vrijednosti i on se pomjerio ka materijalnoj sferi. Mislim da dobrote ima i u današnjem sistemu, da i danas ima primjera i čojstva i svojevrsnog junaštva, ali da više ono nikada ne može biti kao što je to bilo u onoj herojskoj Crnoj Gori. Moralni kodeks današnjice se formira upravo u skladu sa ciljevima i sa programima kojima teži crnogorsko društvo."

Kroz državnu politiku može se formirati moralni kodeks

Saša Popović
Profesor na podgoričkom ekonomskom fakultetu Saša Popović, koji je bio član komisije Fonda za aktivno građanstvo koja je u decembru prvi put dodjeljivala nagradu Iskra za primjere dobročinstva u Crnoj Gori, ističe da, iako je u uslovima koncetracije kapitala filantropija na margini interesovanja društva, primjeri ipak postoje.

"Bilježimo neke interesantne primjere filantropije na ličnom nivou, na nivou pojedinca i na nivou institucija u Crnoj Gori. Na nivou pojedinca to je jedan pravi filantropski čin koji je učinila gospođa Lidija Leovac iz Herceg Novog koja je svu svoju ušteđevinu, iako je samohrana majka, dodijelila drugoj samohranoj majci ili ženi ugroženog standarda u Nikšiću i nemamo boljeg čina filantropije od toga upravo kada dajemo ono što je i nama važno dijelimo drugima, a ne ono što je nama, uslovno rečeno, višak ili slobodno, pa onda dodjeljujemo drugima ili kada ne znamo šta ćemo sa novcem itd.".

Popović dodaje kako stanje morala jednog društva nije odraz samo savremenog načina života:

"Uvijek je bilo tame i svjetlosti. Uvijek je bilo dobra i zla i uvijek se svijetlim primjerima razgonio taj mrak ljudskog duha tako da mislim da se uvijek moralna osoba gradi sa dosta napora jer ona iz svog okruženja reflektuje ono što joj najviše obasjava, pa ako je to zaista društvo ogrezlo u nekakvim nemoralnim stvarima ono će to prihvatiti kao normalnost. Ako se filantropija zaista značajnije razvije u Crnoj Gori i uopšte kao fokus na moralnost u ljudima, mislim da će se to vrlo brzo primjetiti i u društvu i u odnosima među ljudima i institucijama".

Koji je pravi put za uspostavljanje takvih odnosa, odnosno etičke obnove drustva čije su vrijednosti degradirane, odgovara istoričar Dragutin Papović:

"Upravo činjenje tradicijskog društva, društvo koje teži da postigne ekonomsku stabilizaciju, materijalno obezbjeđenje, društvo kome sada nije prioritet toliko na duhovnim vrijednostima. Mislim da upravo kroz državnu politiku, jer ona je svakako najmoćnija i ima najmoćnije instrumente, kroz školski sistem, kroz primjere u poslovnoj etici, odnosno korporativnoj filantropiji, može se formirati jedan moralni kodeks koji će odgovarati vremenu u kome živimo".
XS
SM
MD
LG