Ambasador Velike Britanije na Kosovu Nicholas Abbott pozvao je Vladu Kosova da posluša savjete svojih međunarodnih prijatelja i partnera u vezi sa situacijom na sjeveru zemlje.
Nakon sastanka s premijerom Kosova Albinom Kurtijem, Abbott je ponovio stav međunarodne zajednice da Kosovo ne treba insistirati da novi načlenici općina na sjeveru zemlje rade iz općinskih zgrada.
"Ne smatramo da je potrebno da načelnici rade iz općinskih ureda, a također ne smatramo da postoji potreba za posebnim policijskim jedinicama koje bi čuvale općinske zgrade. Imaju mnogo važnijeg posla drugdje. Zaista se nadam da ćemo u narednim danima vidjeti promjenu. Vidjet ćemo prijedloge, nadam se da ćemo vidjeti više suradnje između sigurnosnih agencija", rekao je Abbott.
U Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, općinama na sjeveru Kosova u kojima većinski žive Srbi, sigurnosna situacija je pogoršana od 26. maja kada su albanski gradonačelnici službeno preuzeli dužnost, unatoč otporu lokalnog stanovništva.
Lokalni Srbi u ove tri općine od tada organiziraju proteste ispred općinskih zgrada. Izbore 23. aprila bojkotirala je srpska zajednica.
Međunarodna zajednica zahtjeva od Kosova smirivanje situacije na sjeveru zemlje, održavanje novih lokalnih izbora u četiri sjeverne općine i povratak dijalogu za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.
Ambasador Abbott također je upitan o nacrtu dokumenta za Zajednicu općina sa srpskom većinom na Kosovu, koji je predložio premijer Albanije Edi Rama. No, rekao je da dokument još nije pročitao.
"Ovo je teško vrijeme i mislim da bi trebalo biti sasvim normalno da Kosovo sluša savjete svojih prijatelja i partnera. Albanija je zemlja koja je vrlo blizu Kosova. Znamo da će sljedećih sedmica biti međuvladinih razgovora. Siguran sam da će biti mnogo pitanja na stolu. Moj savjet Vladi je da ih sve sasluša te da nađe pravi put naprijed", kazao je ambasador.
Premijer Albanije Edi Rama saopćio je da je 7. juna predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu proslijedio nacrt Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.
Dodao je da je dokument povjerljiv, te izrazio uvjerenje da je to "dokument najvišeg međunarodnog nivoa koji uzima u obzir sve razloge za stvaranje Zajednice", te da će ona biti dio Kosova.
Zajednica općina sa srpskom većinom dogovorena je 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije.
Dvije godine kasnije dvije strane su usuglasile principe na osnovu kojih ona treba da bude formirana, ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova. Ipak, zaključeno je da oni mogu da se usuglase sa Ustavom Kosova ali su vlasti ipak odbijale da formiraju Zajednicu.
Potom se dvije strane krajem februara prihvatile Sporazum o normalizaciji odnosa na osnovu predloga EU, dok je aprila usuglašen i Aneks za njegovu implementaciju.
