Koliko su učestali incidenti u kojima je u subotu navečer na Cetinju zapaljena zastava Srbije ili u Tivtu prije nekoliko dana oskrnavljena islamska bogomolja prijetnja multivjerskom i multietničkom skladu po kome je Crna Gora prepoznatljiva u regionu ili je riječ o izolovanim incidentima i da li je kreiranje ambijenta podjela za nekoga i dalje poželjno?
Više partija i nevladinih organizacija najoštrije je osudilo skrnavljenje islamske bogomolje u Tivtu u noći između četvrtka i petka kada su nepoznate osobe polomile prozorska stakla i u objekat ubacile svinjski izmet.
Pozvali su državne organe da što prije reaguju kako bi građani vratili povjerenje u pravnu državu i u multietničku i multivjersku toleranciju u Boki Kotorskoj.
Nedugo potom na Cetinju je 19 godišnji F.M. skinuo zastavu sa bivšeg srpskog poslanstva i potom je zapalio i to u danu kada je gost crnogorsko–primorske mitropolijje bio srpski patrijarh Irinej.
Za Snežanu Jonicu članicu skupštinskog odbora za ljudska prava iz Socijalističke Narodne Partije nakon tih dešavanja moramo biti zabrinuti i država mora reagovati na pravi način:
"Ono što ja smatram pravim načinom je da niko prije vremena ne daje konstatacije o tome što su razlozi i povodi već da tražimo jednu jaku reakciju od institucija sistema tako da oni zaista i urade svoj posao kako treba, kako bi smo konačno znali ko je to izvršio, zašto je to uradio i da li je bilo nekoga ko ga je uputio da radi nešto slično jer onda ćemo znati da li je to pojedinačna pojava ili je zaista društveni problem sa kojim moramo da se suočimo na drugačiji način."
Šta su uzroci i čija je krivica za takve incidente? Najkonkretniji u adresiranju bio je prvi čovjek zakonodavne vlasti Ranko Krivokapić koji je na dan kada je obilježeno 180 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog indirektno prozvao čelnike srpske crkve u Crnoj Gori predvođene mitropolitom Amfilohijem, za dugogodišnje proizvođenje atmosfere mržnje u Crnoj Gori:
"Neki ovdašnji sveštenici su vjeru upregli u kola mržnje i razaranja. Zato je Petar I svet a oni bruka naša, jer mu ni zmeni ostaci još nijesu slobodni kao njegova Crna Gora."
Zloupotreba incidenata
Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović međutim ne misli da iza posljednjih incidenata stoje centri velike političke moći ili velikog društvenog uticaja:
"Mislim da je sve to na nivou uličnog vandalizma. To govorim kao građanin Cetinja i govorim kao čovjek rođen i odrastao u Boki Kotorskoj. Nema te atmosfere koja je uperena protiv džamije i nema te atmosfere na Cetinju koja je uperena protiv srpske zastave. Ona nije dominantna, ona se ne osjeća u vazduhu ni u Cetinju ni u Boki i u tom smislu gledam pozitivno na budućnost, da se to neće ponavljati ili da to neće postati nešto što vlada našim postupcima i našim mišljenjem."
Ono što je po Peroviću najproblematičnije je, kako kaže, naknadna medijska i politička zloupotreba tih događaja:
"Što je upravo uradio gospodin Ranko Krivokapić kada je znao da nagovijesti ko bi mogli biti počinioci napada na džamiju, da su to neke pridošlice u Boku. Dakle, to nijesu bokelji. Dakle, tu je znao da nagovijesti, a kada je bilo u pitanju paljenje srpske zastave na Cetinju, onda je to neko ko će ne znam šta da naruši. Ta neprincipijelnost, ti dvostruki aršini političara, ti pokušaji naknadne zloupotrebe tih događaja to je ono što je opasno."
Uzroci posljednjih eskcesa u Crnoj Gori na vjerskoj i nacionalnoj osnovi za Daliborku Uljarević, direktorku Centra za Građansko obrazovanje leže u tome što kod nas nakon ratnih 90-ih nije bilo lustracije pa niko nije odgovorao za širenje nacionalne i vjerske mržnje ali i u tome što nekome odgovara kreiranje ambijenta podjela u kome se skreće pažnja sa suštinskih problema društva:
"Radi se o slabosti države i institucija sistema da djelotvorno identifikuju i procesuiraju odgovorna lica, kao i jednoj zapuštenosti obrazovnog sistema koji u dovoljnoj mjeri ne afirmiše princip građanskog, što osnažuje mlade generacije nasilnika, iako mi to dosta sistemski ignorišemo. Ovo je problem sa kojim ozbiljna država treba da se bavi da ne bismo jednoga dana, kada se u Crnoj Gori bude organizovala Parada ponosa ili neki drugi skup grupacije koja nije većinska doživjeli nešto slično skorašnjim događajima u Beogradu, mi moramo da počnemo da se navikavamo da poštujemo pravo drugih da budu drugačiji, a dodatno je obaveza državnih institucija da one koji ugrožavaju prava drugih efikasno sankcionišu."
Više partija i nevladinih organizacija najoštrije je osudilo skrnavljenje islamske bogomolje u Tivtu u noći između četvrtka i petka kada su nepoznate osobe polomile prozorska stakla i u objekat ubacile svinjski izmet.
Pozvali su državne organe da što prije reaguju kako bi građani vratili povjerenje u pravnu državu i u multietničku i multivjersku toleranciju u Boki Kotorskoj.
Nedugo potom na Cetinju je 19 godišnji F.M. skinuo zastavu sa bivšeg srpskog poslanstva i potom je zapalio i to u danu kada je gost crnogorsko–primorske mitropolijje bio srpski patrijarh Irinej.
Za Snežanu Jonicu članicu skupštinskog odbora za ljudska prava iz Socijalističke Narodne Partije nakon tih dešavanja moramo biti zabrinuti i država mora reagovati na pravi način:
Ranko Krivokapić: Neki ovdašnji sveštenici su vjeru upregli u kola mržnje i razaranja
"Ono što ja smatram pravim načinom je da niko prije vremena ne daje konstatacije o tome što su razlozi i povodi već da tražimo jednu jaku reakciju od institucija sistema tako da oni zaista i urade svoj posao kako treba, kako bi smo konačno znali ko je to izvršio, zašto je to uradio i da li je bilo nekoga ko ga je uputio da radi nešto slično jer onda ćemo znati da li je to pojedinačna pojava ili je zaista društveni problem sa kojim moramo da se suočimo na drugačiji način."
Šta su uzroci i čija je krivica za takve incidente? Najkonkretniji u adresiranju bio je prvi čovjek zakonodavne vlasti Ranko Krivokapić koji je na dan kada je obilježeno 180 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog indirektno prozvao čelnike srpske crkve u Crnoj Gori predvođene mitropolitom Amfilohijem, za dugogodišnje proizvođenje atmosfere mržnje u Crnoj Gori:
"Neki ovdašnji sveštenici su vjeru upregli u kola mržnje i razaranja. Zato je Petar I svet a oni bruka naša, jer mu ni zmeni ostaci još nijesu slobodni kao njegova Crna Gora."
Zloupotreba incidenata
Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović međutim ne misli da iza posljednjih incidenata stoje centri velike političke moći ili velikog društvenog uticaja:
"Mislim da je sve to na nivou uličnog vandalizma. To govorim kao građanin Cetinja i govorim kao čovjek rođen i odrastao u Boki Kotorskoj. Nema te atmosfere koja je uperena protiv džamije i nema te atmosfere na Cetinju koja je uperena protiv srpske zastave. Ona nije dominantna, ona se ne osjeća u vazduhu ni u Cetinju ni u Boki i u tom smislu gledam pozitivno na budućnost, da se to neće ponavljati ili da to neće postati nešto što vlada našim postupcima i našim mišljenjem."
Ono što je po Peroviću najproblematičnije je, kako kaže, naknadna medijska i politička zloupotreba tih događaja:
Gojko Perović: Ta neprincipijelnost, ti dvostruki aršini političara, ti pokušaji naknadne zloupotrebe tih događaja to je ono što je opasno
"Što je upravo uradio gospodin Ranko Krivokapić kada je znao da nagovijesti ko bi mogli biti počinioci napada na džamiju, da su to neke pridošlice u Boku. Dakle, to nijesu bokelji. Dakle, tu je znao da nagovijesti, a kada je bilo u pitanju paljenje srpske zastave na Cetinju, onda je to neko ko će ne znam šta da naruši. Ta neprincipijelnost, ti dvostruki aršini političara, ti pokušaji naknadne zloupotrebe tih događaja to je ono što je opasno."
Uzroci posljednjih eskcesa u Crnoj Gori na vjerskoj i nacionalnoj osnovi za Daliborku Uljarević, direktorku Centra za Građansko obrazovanje leže u tome što kod nas nakon ratnih 90-ih nije bilo lustracije pa niko nije odgovorao za širenje nacionalne i vjerske mržnje ali i u tome što nekome odgovara kreiranje ambijenta podjela u kome se skreće pažnja sa suštinskih problema društva:
"Radi se o slabosti države i institucija sistema da djelotvorno identifikuju i procesuiraju odgovorna lica, kao i jednoj zapuštenosti obrazovnog sistema koji u dovoljnoj mjeri ne afirmiše princip građanskog, što osnažuje mlade generacije nasilnika, iako mi to dosta sistemski ignorišemo. Ovo je problem sa kojim ozbiljna država treba da se bavi da ne bismo jednoga dana, kada se u Crnoj Gori bude organizovala Parada ponosa ili neki drugi skup grupacije koja nije većinska doživjeli nešto slično skorašnjim događajima u Beogradu, mi moramo da počnemo da se navikavamo da poštujemo pravo drugih da budu drugačiji, a dodatno je obaveza državnih institucija da one koji ugrožavaju prava drugih efikasno sankcionišu."
