Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH definitivno je odbio prijedlog Vlade o ustupanju 67 posto dijela državnog kapitala Energopetrola hrvatsko-mađarskom konzorciju INA MOL. Mada je Energopetrol godinama bio prvi na listi za sanaciju, federalna vlada je raspisala tender za prodaju dijela kapitala tek prošle godine, nakon što su banke zaprijetile aktiviranjem hipoteka u iznosu od 30 miliona konvertibilnih maraka. Prihvativši ponudu INE MOL kao najbolju, federalna je vlada došla u krizu zbog podijeljenih stavova bošnjačkih i hrvatskih ministara, nakon čega je i resorni ministar Izet Žigić podnio ostavku.
Odbijanje prijedloga za sanaciju Energopetrola znači novi zadatak za Vladu Federacije, kaže poslanik Mirnes Ajanović:
“Vlada je sada obavezna da iznađe rješenje za Energopetrol, koji je za sad naš, dakle ostao je federalni i nije više u situaciji da ga Vlada može prodavati kako je smatrala da treba. I vjerujem da će premijer moći i morati smoći snage da iznađe rješenje u odnosu svih prijedloga i Svjetske banke kako da se domaćim sredstvima sačuva Energopetrol i obezbijedi sigurnost radnicima.”
Međutim, premijer Ahmet Hadžipašić odbijanje informacije ne smatra obvezujućim i, kako kaže, nastavit će proces privatizacije ukoliko INA MOL bude spreman prihvatiti dodatnih 19 miliona konvertibilnih maraka duga koji bi se, prema najnovijim procjenama, mogli pojaviti:
“Čekat ću 27. januar da se MOL INA izjasni o prihvatljivosti ponude i potpisati ugovor. Mene Parlament nije zadužio da ne prihvatim odluku, nego da ne prihvata koncept.”
Direktor Federalne agencije za privatizaciju, Rešad Žutić, vjeruje kako je šansa za spas jedine državne naftne kompanije davno propuštena:
“Možda 2003. ili 2004. godine, kad je Vlada donijela odluku da traži novog partnera, tada je možda trebalo reagirati. Sad je kasno. Tada je trebalo reći: ’Izvolite, vi to sanirajte, po zaključku prethodne vlade napravite nešto.’ I moglo se u protekloj godini nešto napraviti.”
Federalni premijer tvrdi da, ukoliko konzorcij INA MOL odbije preuzeti Energopetrol, kompanija će 28. februara, po okončanom završnom računu, otići pod stečaj zbog dugovanja koja bi, kako se procjenjuje, mogla doseći i 63 miliona konvertibilnih maraka:
“Moguće obaveze po osnovu neuplaćenih putarina, do 2001. godine nije obračunavana kamata i moguće je i pojavljivanje tih obaveza u nekoj od varijanti po ulasku kompanije ili po neulasku kompanije. Enregopetrol će ući u blokadu od poreske uprave od 10,5 miliona, koja su nekativirana od jula mjeseca prošle godine, ući će u hipotekarnu založbu od 19 milona HV banke, zatim imaju tu dva osiguravajuća društva, dvije banke još.”
Hasan Bećirević, bivši federalni ministar energetike, odluku o nastavku prodaje smatra nezakonitom i kao jedinog krivca za propast Energopetrola vidi Vladu. Sa 10 zaključaka o sanaciji koje je predložio Parlament, Vlada je, kaže Bećirević, mogla napraviti mnogo. I još uvijek može - i to na sljedeći način:
“Podići vrijednost, reafirmisati Energopetrol na tržištu energetskih goriva, razriješiti imovinske odnose Energopetrola i, recimo, Energoinvesta, riješiti pitanje imovine Energopetrola u Hercegovini i u Hrvatskoj, razriješiti pitanja i kompenzaciju dugova i potraživanja Energopetrola - i krenuti da kompanija zdravo radi.”
Do katastrofalnog stanja u Energopetrolu dovelo je i nepostojanje strategije razvoja ekonomskog sektora, smatra Edin Delić, ministar za industriju i ekologiju Alternativne vlade u BiH:
“U energetskoj strategiji moralo se reći kakvih to naftnih derivata nama treba, koliko ih treba, ko će ih nabaviti, ko će ih distribuirati na tržištu i onda ne bismo došli u ovakvu situaciju u kakvoj smo sada s Energopetrolom, ili sa stotinama nepotrebnih benzinskih crpki koje su izrađene u BiH bez ikakvog sistema.”
Prodaja poslovne zgrade i 65 Energopetrolovih pumpi kupcu će, ukoliko do prodaje dođe, donijeti monopol nad naftnim tržištem u BiH. Ako pregovori s INOM MOL propadnu, a sudeći prema izjavi premijera Hadžipašića, blizu su tome, više od 1000 radnika Energopetrola krivcem mogu smatrati isključivo Parlament, a ne Vladu, napomenuo je Hadžipašić.
Odbijanje prijedloga za sanaciju Energopetrola znači novi zadatak za Vladu Federacije, kaže poslanik Mirnes Ajanović:
“Vlada je sada obavezna da iznađe rješenje za Energopetrol, koji je za sad naš, dakle ostao je federalni i nije više u situaciji da ga Vlada može prodavati kako je smatrala da treba. I vjerujem da će premijer moći i morati smoći snage da iznađe rješenje u odnosu svih prijedloga i Svjetske banke kako da se domaćim sredstvima sačuva Energopetrol i obezbijedi sigurnost radnicima.”
Međutim, premijer Ahmet Hadžipašić odbijanje informacije ne smatra obvezujućim i, kako kaže, nastavit će proces privatizacije ukoliko INA MOL bude spreman prihvatiti dodatnih 19 miliona konvertibilnih maraka duga koji bi se, prema najnovijim procjenama, mogli pojaviti:
“Čekat ću 27. januar da se MOL INA izjasni o prihvatljivosti ponude i potpisati ugovor. Mene Parlament nije zadužio da ne prihvatim odluku, nego da ne prihvata koncept.”
Direktor Federalne agencije za privatizaciju, Rešad Žutić, vjeruje kako je šansa za spas jedine državne naftne kompanije davno propuštena:
“Možda 2003. ili 2004. godine, kad je Vlada donijela odluku da traži novog partnera, tada je možda trebalo reagirati. Sad je kasno. Tada je trebalo reći: ’Izvolite, vi to sanirajte, po zaključku prethodne vlade napravite nešto.’ I moglo se u protekloj godini nešto napraviti.”
Federalni premijer tvrdi da, ukoliko konzorcij INA MOL odbije preuzeti Energopetrol, kompanija će 28. februara, po okončanom završnom računu, otići pod stečaj zbog dugovanja koja bi, kako se procjenjuje, mogla doseći i 63 miliona konvertibilnih maraka:
“Moguće obaveze po osnovu neuplaćenih putarina, do 2001. godine nije obračunavana kamata i moguće je i pojavljivanje tih obaveza u nekoj od varijanti po ulasku kompanije ili po neulasku kompanije. Enregopetrol će ući u blokadu od poreske uprave od 10,5 miliona, koja su nekativirana od jula mjeseca prošle godine, ući će u hipotekarnu založbu od 19 milona HV banke, zatim imaju tu dva osiguravajuća društva, dvije banke još.”
Hasan Bećirević, bivši federalni ministar energetike, odluku o nastavku prodaje smatra nezakonitom i kao jedinog krivca za propast Energopetrola vidi Vladu. Sa 10 zaključaka o sanaciji koje je predložio Parlament, Vlada je, kaže Bećirević, mogla napraviti mnogo. I još uvijek može - i to na sljedeći način:
“Podići vrijednost, reafirmisati Energopetrol na tržištu energetskih goriva, razriješiti imovinske odnose Energopetrola i, recimo, Energoinvesta, riješiti pitanje imovine Energopetrola u Hercegovini i u Hrvatskoj, razriješiti pitanja i kompenzaciju dugova i potraživanja Energopetrola - i krenuti da kompanija zdravo radi.”
Do katastrofalnog stanja u Energopetrolu dovelo je i nepostojanje strategije razvoja ekonomskog sektora, smatra Edin Delić, ministar za industriju i ekologiju Alternativne vlade u BiH:
“U energetskoj strategiji moralo se reći kakvih to naftnih derivata nama treba, koliko ih treba, ko će ih nabaviti, ko će ih distribuirati na tržištu i onda ne bismo došli u ovakvu situaciju u kakvoj smo sada s Energopetrolom, ili sa stotinama nepotrebnih benzinskih crpki koje su izrađene u BiH bez ikakvog sistema.”
Prodaja poslovne zgrade i 65 Energopetrolovih pumpi kupcu će, ukoliko do prodaje dođe, donijeti monopol nad naftnim tržištem u BiH. Ako pregovori s INOM MOL propadnu, a sudeći prema izjavi premijera Hadžipašića, blizu su tome, više od 1000 radnika Energopetrola krivcem mogu smatrati isključivo Parlament, a ne Vladu, napomenuo je Hadžipašić.
