Novi izvestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu Tonino Picula ne isključuje mogućnost da se u Evropskoj uniji razmatra otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima sa Srbijom, bez obzira na neuvođenje sankcija Rusiji.
Picula je u pisanom intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveo da se ta prilika otvorila zbog mađarskog predsedavanja Unijom, ali i raspoloženja u Briselu da se vrati dinamika politici proširenja.
Odluka da li će Srbija otvoriti poglavlja u decembru, prema Piculi, biće dokaz da li će preovladati interesi ili principijelnost nekih država članica Evropske unije.
Reakcije vlasti u Beograda na njegovo imenovanje, Picula ocenjuje "skepsom vladajućih struktura i besom radikalnih grupa", ali dodaje da je dobio i poruke podrške građana Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Skupštine Ana Brnabić su vest o imenovanju predstavnika Socijaldemokratske partije Hrvatske u Evropskom parlamentu za izvestioca za Srbiju dočekali porukama "sve smo razumeli" i "baš vam hvala".
Piculu, koji se u svojim mandatima bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, mediji bliski vlasti opisivali su kao evroposlanika koji ima "neprijateljski odnos prema Srbiji", a njegovo imenovanje kao "guranje prsta u oko" Beogradu.
Na ulicama pojedinih gradova pojavili su se i plakati sa montiranim fotografijama evroposlanika i natpisom "izvestilac za NDH" (Nezavisna Država Hrvatska koja je nastala tokom Drugog svetskog rata kao marionetska država na stani sila Osovine).
Plakate je potpisala neregistrovana ultradesničarska oranizacija "Konzervativni pokret Naši".
'Skepsa i bijes, ali i poruke podrške'
RSE: Kakvu saradnju očekujete sa vlastima u Srbiji s obzirom na reakcije Beograda od trenutka kada ste imenovani za izvestioca Evropskog parlamenta za ovu zemlju?
Picula: Reakcije na moje imenovanje su dvojake. S jedne strane evidentni su, najblaže rečeno, skepsa dijela vladajuće strukture, kao i bijes nekih radikalnih skupina, ali nasuprot tome, dobivam zaista veliki broj poruka podrške građana Srbije koji pozdravljaju činjenicu da će ovu odgovornu dužnost obavljati netko iz neposrednog susjedstva s dobrim poznavanjem stanja u Srbiji i regiji.
Netko tko vjeruje da će i Hrvatska moći do kraja koristiti sve prednosti članstva u EU tek kada i svi njeni susjedi također budu dio najvažnijeg projekta u europskoj povijesti.
Budući da se držim načela da je dijalog najvažniji instrument u politici bez obzira koliko su udaljene početne pozicije sugovornika, nadam se da takav pristup imaju i oni s kojima ću surađivati u Srbiji.
Za i protiv otvaranja poglavlja
RSE: Srbija nastavlja da vodi politiku balansiranja između Istoka i Zapada. Održava dobre kako sa Rusijom tako i sa zapadnim zemljama. Koji su razlozi iz kojih Brisel ovo toleriše?
Picula: U pravilu Brisel da ne ulazi u konflikte bez vrlo jakih razloga. Osim toga, EU je zajednica država, a ne zajednička država tako da nije jednostavno ni donijeti odluku koja bi značila redukciju ili suspenziju odnosa s nekom državom.
Vjerojatno prevladava shvaćanje da Beograd, bez obzira na bliskost s Rusijom i Kinom, nije do sada prešao neku crvenu liniju koja štiti strateške interese bloka.
RSE: Sada se već uveliko govori o mogućnosti da EU države popuste i dozvole otvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima sa Srbijom u decembru bez obzira, na neuvođenje sankcija Rusiji?
Picula: Ne treba isključiti ni tu mogućnost pogotovo jer Europskim vijećem do kraja godine predsjedava Orbanova Mađarska.
Postoje ideje da se u sklopu vraćanja dinamike u politiku proširenja, otvaranja klastera s Albanijom i odobravanja nacionalnih agendi u okviru Plana rasta za zapadni Balkan pruži prilika za nastavak pregovora i onima koji već duže vremena stagniraju.
Međutim, postoje i otpori takvim prijedlozima.
Treba vidjeti što će prevladati, interesi nekih država članica ili principijelnost.
Dijalog da omogući članstvo Srbije i Kosova EU
RSE: Za razliku od Saveta EU, Evropski parlament redovno poziva na međusobno priznanje Srbije i Kosova kao epilog dijaloga. Kao izvestilac za Srbiju, da li ćete otvoreno insistirati na tome i koliko je realno insistirati na progresu u dijalogu dok nema volje u Srbiji da se odgovorni za napad u Banjskoj privedu pravdi?
Picula: Kao što sam rekao, u politici dijalog mora biti prioritetni alat za postizanje dogovora, a pogotovo se to odnosi na dijalog Beograda i Prištine koji je pod pokroviteljstvom EU čiji dio žele biti i Srbija i Kosovo.
Proces je, nažalost, puno puta kompromitiran, a najgora je svakako bila eskalacija nasilja u Banjskoj nakon upada srpske paravojne formacije. Bio sam jedan od autora posebne rezolucije Europskog parlamenta povodom tog događaja. Tu smo jasno opisali što se dogodilo zahtijevajući kazneni progon počinitelja i sankcije tijelima koja izbjegavaju njegovu provedbu.
Po mom mišljenju, dijalog mora imati epilog koji će, između ostalog, omogućiti, a ne blokirati članstvo u EU za obje zemlje.
RSE: Ključne reforme, obuhvataju između ostalog i demokratske principe, poput vladavine prava, borbu protiv korupcije kao i slobodu medija. Da li se Srbije pokazala kao dobar đak?
Picula: Dovoljno je podsjetiti što piše u posljednjoj Rezoluciji Europskog parlamenta o stanju u Srbiji gdje se traži jamčenje provedbe rješenja kojima se uklanja svaki neprimjeren utjecaj na sudstvo, a srbijanske vlasti podsjeća da će biti potreban znatan i konkretan napredak mjeren u odnosu na rezultate i stvarnu provedbu reformi vladavine prava, pravosudne prakse, poštovanja temeljnih prava i rada Ureda javnog tužitelja.
Izražava se i žaljenje zbog daljnjeg pogoršanja u području slobode izražavanja, slučajeva govora mržnje i klevetničkih kampanja te sve većeg broja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja u toj zemlji.
Sve to, uz druge otvorene probleme, predstavlja prostor u kojem se mora mnogo toga korigirati da bi pristupni pregovori Srbije dobili na dinamici.
RSE: Rezolucije Evropskog parlamenta, kao i izveštaji o napretku Evropske komisije o Srbiji redovno podsećaju na problem veličanja ratnih zločinaca, te negiranje genocida u Srebrenici. Da li ćete nastavljati da ističete ove probleme?
Picula: Da. Europska unija se sastoji od država koje su se i same morale riješiti ekstremnih interpretacija mračnih dijelova vlastite prošlosti, pogotovo kada to obuhvaća i susjedne zemlje.
Uvjeren sam da to ne mogu, niti trebaju izbjeći ni današnje države kandidati za članstvo.
Facebook Forum