Zaštitnik građana Zoran Pašalić pozvao je 27. juna na "jaču instituticionalnu podršku" LGBTI osobama u Srbiji koje su, prema njegovim rečima, i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje, kao i zločinima iz mržnje, uvredama i nasilju.
U saopštenju povodom 27. juna, Međunarodnog dana ponosa, Ombudsman je ocenio da je ostvaren napredak u podizanju svesti i vidljivosti pripadnika LGBTI zajednice.
Ipak, kako je dodao, neophodno je unaprediti pravni okvir usvajanjem zakona koji bi regulisali istopolne zajednice i pravne posledice prilagođavanja pola rodnom identitetu, čime bi, kako je dodao, bio unapređen položaj trans osoba u društvu.
On je poručio da se borba protiv diskriminacije i nasilja tiče čitavog našeg društva, a ne samo jedne institucije ili određene grupe.
"Zato pozivam sve nadležne aktere da se angažuju i preuzmu odgovornost za unapređenje položaja i ostvarivanje prava LGBTI osoba, jer je to borba za ravnopravnost i dostojanstvo svih građana i građanki naše zemlje", naveo je Pašalić a preneo njegov kabinet.
On je ocenio i da su potrebne i izmene i dopune Krivičnog zakonika koje bi uključivale seksualnu orijentaciju i rodni identitet u inkriminisane radnje izvršenja krivičnih dela sa ciljem sprečavanja rasizma i netolerancije.
"Preporuke Zaštitnika građana u vezi sa ovim pitanjima, koje su upućene nadležnima, i dalje čekaju na sprovođenje", navodi se u saopštenju.
Povodom obeležavanja Međunarodnog dana ponosa na zgradi u kojoj su prostorije ombudsmana razvijena je zastava duginih boja, ali i zastava trans i interseks pokreta.
Na taj način je, po navodima te institucije, osobama drugačije seksualne orijentacije, rodnog identiteta i polnih karakteristika na simboličan način pružena podrška i ukazano na probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju.
Nevladina organizacija "Da se zna", koja u Srbiji pruža pravnu i psihološku podršku LGBT+ osobama, tokom 2023. godine dokumentovala je više od 80 slučajeva nasilja i diskriminacije prema pripadnicima te zajednice.
Zakon o istopolnim zajednicama, koji bi istopolnim parovima omogućio veliki deo onoga što mogu heteroseksualni parovi, nije donet.
Nacrt zakona je napisan, ali nije poznato da li će i kada dokument ući u proceduru za usvajanje.
Slične zakone su u regionu usvojile Hrvatska i Crna Gora.
Zakon je naišao na otpor desničarskih partija, Srpske pravoslavne crkve i dela javnosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije izjavio da ga on ne bi potpisao jer je "obavezan da štiti Ustav" i zakonsku definiciju braka kao "zajednice muškarca i žene".
Međutim, Zakon o istopolnim zajednicama, prema dostupnom nacrtu, ni u jednom svom članu zajednicu ne naziva "brakom".
