Vijeće naroda Republike Srpske (RS) u četvrtak, 16. maja nije prihvatilo zahtjev Kluba Bošnjaka za pokretanjem pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Izborni zakon RS i Zakon o referendumu RS.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba u Vijeću naroda RS da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Narodna skupština RS oba zakona je usvojila 19. aprila, a Klub Bošnjaka deset dana kasnije pokrenuo je pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, tvrdeći da oba zakona narušavaju Ustav, zakone i državne nadležnosti Bosne i Hercegovine.
Izbornim zakonom RS se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora, jer se predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu Centralne izborne komisije (CIK) BiH u organizovanju lokalnih izbora u RS, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Usvajanje tog zakona osudili su predstavnici međunarodne zajednice ocjenjujući ga kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Iz CIK-a je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.
U Republici Srpskoj referendum je ugrađen u entitetski ustav, zakon je donesen 2010. godine i predviđa da se, osim na nivou opštine ili grada, referendum može raspisati i na nivou entiteta "o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS".
Rezultati nisu obvezujući, jer konačnu odluku o onome o čemu se glasalo na referendumu mora usvojiti entitetski parlament.
Iako Milorad Dodik, predsjednik RS-a, godinama najavljuje referendum o nezavisnosti tog entiteta, entitet ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju i referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.
S obzirom da u Vijeću naroda nije bilo podrške za zahtjev Kluba Bošnjaka, o pitanju vitalnog nacionalnog interesa u vezi ova dva zakona trebaju se izjasniti zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine RS.
Ukoliko ni tu ne bude dogovora, o Izbornom zakonu RS i entitetskom Zakonu o referendumu odlučivaće Ustavni sud Republike Srpske. Dok traje ova procedura, zakoni ne mogu da stupe na snagu.
U međuvremenu je Centralna izborna komisija BiH raspisala lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu Schmidtovih izmjena Izbornog zakona BiH.
Opozicione stranke su najavile da će učestvovati na lokalnim izborima po novim "Schimdtovim" pravilima.
Predstavnici vladajuće koalicije u RS predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata proruskog lidera Milorada Dodika na sastanku u četvrtak 16. maja odlučiće hoće li učestvovati na lokalnim izborima po izmijenjenom Izbornom zakonu BiH.
Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 odbornika u lokalnim parlamentima.
Tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt trebale bi smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina.
To podrazumijeva biometrijsku identifikaciju svakog birača, odnosno da će građani prilikom izlaska na birališta osim lične karte biti identifikovani na osnovu biometrijskih parametara.
