Vlasti u Bosni i Hercegovini usuglasile su u utorak "Listu reformi", što bi trebalo omogućiti da ova zemlja aplicira za oko milijardu eura kod Evropske komisije koji bi bili podrška reformama i ekonomiji u periodu do 2027. godine.
"Lista je skoro u cijelosti usuglašena s prijedlozima Evropske komisije, odnosno više od 97 posto", saopćilo je Vijeće ministara BiH 30. aprila i najavilo da će lista odmah biti proslijeđena Evropskoj komisiji.
Bosna i Hercegovina je posljednja zemlja regije koja je u Brisel poslala popis reformi koje će ispuniti kako bi zauzvrat dobila bespovratna sredstva (grantove) i povoljne kredite koje joj je ponudila Evropska unija (EU) u sklopu Plana rasta za Zapadni Balkan.
"Rok je istekao u petak u podne, 26. aprila", potvrdio je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU u BiH, koji je podsjetio da su pregovori s BiH počeli u decembru 2023. godine.
Brisel je, kako je za RSE rekao zvaničnik EU pod uvjetom da se ne navodi njegovo ime, vlastima BiH produžila ovaj rok do kraja aprila, a program reformi, čijim pojedinim dijelovima su se protivili predstavnici iz entiteta Republika Srpska, usvojen je posljednjeg dana u mjesecu.
Planom EU za Zapadni Balkan je predviđeno šest milijardi eura, od čega dvije milijarde bespovratnih sredstava (grant) i četiri milijarde povoljnih kreditnih sredstava.
Novac je EU uvjetovala planom konkretnih reformi koje će stvoriti uvjete za snažniji ekonomski rast. Koenig je dodao da to, pored ostalog, uključuje funkcionalnije institucije, snažniju vladavinu prava i bolju poslovnu klimu.
Zašto plan reformi nije ranije usvojen?
Novac EU je prvenstveno namijenjen za razvoj infrastrukture i energetiku, naprimjer izgradnju autocesta ili vjetroelektrana kao dio evropske "zelene" agende.
Plan, kojim je uvjetovana milijarda eura sredstava, formalno predlaže Vijeće ministara BiH.
Unutrašnje ustrojstvo BiH ustanovljeno je Ustavom BiH koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. zaustavljen rat. Pored državnog, postoje još tri nivoa vlasti – Brčko distrikt BiH, te entiteti Republika Srpska i Federacija BiH, deset kantona kao srednji nivo u Federaciji BiH, te općine.
Sredinom januara formiran je radni tim kojim predsjedava predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Članovi su četiri državna ministra, dva entitetska premijera i dva ministra financija, deset kantonalnih premijera, uz direktore Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za evropske integracije BiH.
Oni su trebali iznijeti svoje prijedloge i usuglasiti plan koji bi Vijeće ministara BiH poslalo u Brisel.
"Ja sam poslala pismo svim članovima i upozorila ih. Ustavna struktura BiH je takva da svatko ima pravo, kada su u pitanju njegove nadležnosti, da se izjasni i dostavi određene primjedbe. Čekaju se odgovori institucija RS", rekla je Krišto medijima u petak popodne, 26. aprila, nakon što je istekao zvanični rok.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, saopćio je istog dana da "RS nije suglasan s određenim ambicioznim stavovima ЕU koji nisu u skladu sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH".
"Određena pitanja, koja su u ustavnoj nadležnosti RS i FBiH, ne mogu biti prenesena na zajednički nivo pod plaštom ambicioznosti prema ЕU, poput zakona o gasu na nivou BiH ili ukidanja entitetskog glasanja, jer su to stvari na koje RS nikada neće dati saglasnost", saopćio je Košarac.
On je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS-u, na čijem čelu je proruski orijentirani predsjednik stranke i entiteta Milorad Dodik kojeg su Sjedinjene Američke Države s najvišim rukovodstvom RS-a sankcionirale zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i pokušaja "vraćanja nadležnosti" s državnog na entitetski nivo.
Vojin Mijatović, ministar razvoja poduzetništva i obrta Federacije BiH, kazao je za Radio Slobodna Evropa da je Vlada ovog entiteta uputila svoje prijedloge prema Vijeću ministara BiH.
"Sve što je u tom prijedlogu Vijeća ministara BiH, koliko je meni poznato, mi u Federaciji BiH smo prihvatili. Problem je s vlastima Republike Srpske", kazao je Mijatović koji je i zamjenik premijera.
Šta je sporno za RS?
Bosna i Hercegovina nema zakon o plinu, koji je ministar Košarac naveo kao spornu tačku. To pitanje je u RS-u riješeno zakonom, a u Federaciji BiH vladinom uredbom. BiH nema ni državnog regulatora koji bi mogao da kontrolira, između ostalog, i pitanje monopola.
RS se protivi donošenju državnog zakona, a nepostojanje ove legislative je jedan od razloga zbog kojih je BiH pod sankcijama Evropske energetske zajednice od kraja 2020. godine.
Što se tiče entitetskog glasanja, koje je Košarac također naveo kao spornu tačku, ustavom BiH i Zakonom o Vijeću ministara BiH je predviđeno da je čak i za donošenje dnevnog reda potreban najmanje jedan glas ministra iz svakog konstitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).
Zbog toga nije na vrijeme donesena ni reformska agenda potrebna za apliciranje za milijardu eura sredstava od EU-a.
Isto je i kod glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH gdje je za donošenje odluke ili zakona potrebna najmanje trećina glasova zastupnika iz RS-a u Zastupničkom, odnosno trećina u Klubu Srba u Domu naroda koji se delegira u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Većina je potrebna i među zastupnicima koji se biraju u Federaciji BiH, odnosno među delegatima u klubovima Bošnjaka i Hrvata.
Zastupnici iz Federacije BiH predlagali su donošenje državnog zakona o plinu, ali se njemu protive zastupnici i delegati iz RS-a.
U Predsjedništvu BiH, koje je nadležno za vanjsku politiku, potreban je konsenzus, odnosno da za odluku glasaju sva tri člana.
