Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, smatra da će se kontinuitet službene politike u Hrvatskoj, članici Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, nastaviti dok se iščekuju izbori za Europski parlament zakazani za 6. jun te predsjedničkih izbora u decembru "superizborne" 2024. godine.
Konzervativna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 61 zastupnik, liberalno-ljevičarska Koalicija Rijeke pravde predvođena Socijaldemokratskom partijom (SDP) 42, desni Domovinski pokret (DP) 14, Most 11 i liberalno-zeleni Možemo deset zastupnika. Rezultat je to hrvatskih parlamentarnih izbora gdje, prema ocjeni Gjenera, nema velikih iznenađenja.
Tome treba dodati i osam zastupnika nacionalnih manjina koliko imaju zajamčenih mjesta u Saboru. Lokalni liberalni Istarski demokratski sabor i Nezavisna platforma Sjever (NPS) osvojili su po dva te Fokus-Republika jednog zastupnika.
Gjenero očekuje da će novu parlamentarnu većinu formirati HDZ i Domovinski pokret uz podršku nekoliko zastupnika nacionalnih manjina, ali bez predstavnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca.
Isključuje mogućnosti okupljanja velike antihdzovske koalicije ili formiranje SDP-ove manjinske vlade smatrajući to neodrživim i kratkotrajnim, kao i raspisivanje novih parlamentarnih izbora.
RSE: Mislite li da će se nastaviti kontinuitet hrvatske politike u EU i NATO-u, konkretno, je li Hrvatska podrška Ukrajini upitna?
Gjenero: Ona je bila itekako upitna i došla bi u pitanje ako bi (predsjedniku Hrvatske Zoranu) Milanoviću uspjelo na bilo koji način formirati vladu, pa i tehničku, nakon raspuštanja Plenkovićeve vlade.
Milanović nije samo prijetio, naprimjer, blokadom pristupanja Švedske i Finske NATO savezu.
On je to mislio ozbiljno, ali te blokade nije uspio provesti jer ih nije mogao pokrenuti on, nego isključivo ambasador pri NATO-u kojem je Milanović, prijetio da vodi računa o tome da mu je žena visokorangirani diplomat i da joj neće potpisati imenovanje.
Milanović je, zbog svojih prioriteta, Hrvatsku svrstao u isti politički blok s Mađarskom i Slovačkom.
S novom HDZ-ovom vladom bi bilo drukčije. Opao bi euroatlantski optimizam i fokus na te vrijednosti što je Plenković forsirao. Međutim, ti pomaci bi bili vrlo polagani i jedva vidljivi, zbog njegovih obveza prema Europskoj pučkoj stranci.
RSE: Tko je, po Vama, najbliži tome da sastavi novu vladu?
Gjenero: Ja se bojim da je to HDZ s Domovinskim pokretom i nekoliko zastupnika manjina i to bez SDSS-a.
Matematički više nije moguća koalicija po arhitekturi iz 2017. i 2020. gdje imate suradnju Plenkovićevog centrističkog HDZ-a, malih liberalnih opcija i svih manjinskih zastupnika – pri čemu je najvažnije pitanje srpske stranke zbog posebne zaštite srpske nacionalne manjine što je ključno pitanje kad govorimo o zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj.
HDZ ima premalo mandata da bi uopće pokušao stvarati koaliciju isključivo s njima.
S druge strane, histerija koju je Milanović stvorio dovela je do sanitarnog koridora prema HDZ-u. Nema govora da bi liberalne stranke poput IDS-a, Fokusa i NPS ulazile u koaliciju sa HDZ-om. Mislim da je to šteta jer bi to bila optimalna solucija za Hrvatsku.
RSE: Je li realna velika antihdzovska koalicija SDP-a, Mosta, DP-a i ostalih stranaka lijevog i zelenog bloka?
Gjenero: Ne čini mi se da je to izvodivo. Takva koalicija ne bi bila ni održiva i unijela bi golemu nestabilnost.
RSE: Da li bi HDZ ili SDP, po Vama, uopće krenuli u formiranje tzv. manjinske vlade koju bi podržale druge neke stranke bez da sudjeluju u njoj?
Gjenero: Manjinska vlada se uz HDZ niti ne spominje. Manjinska vlada je nešto što zagovaraju neki akteri koji su podržali ustavni udar Zorana Milanovića. Milanović ne može formirati parlamentarnu većinu jer ni liberalnim opcijama, ni stranci Možemo ne pada na pamet da sudjeluje u kabinetu u kojem bi sjedili Most i Domovinski pokret pa je izvučen taj koncept manjinske vlade.
Manjinska vlada može trajati jako kratko, a ako bi bila tako vrijednosno suprotstavljena nije izvediva i održiva. To je samo manevar razbijanja političke većine HDZ-a i ne bi trajao duže od eksperimenta s Oreškovićevom vladom iz 2015.
RSE: Hoće li, u tom slučaju, politika nove HDZ-ove vlade skrenuti udesno?
Gjenero: Bit će desnija, manje fokusirana na EU nego što su bile ranije Plenkovićeve, Sanaderove (Ivo) i vlada Jadranke Kosor. Mislim da je to zakonomjerno u ovoj situaciji.
Ne vjerujem da će gospodin Plenković biti zainteresiran za koaliciju s Domovinskim pokretom. To će značiti da će desničari unutar HDZ-u preuzeti većinu.
Neće to biti najdesnija vlada u hrvatskoj povijesti, ali bi mogla biti vlada na sličnim vrijednosnim pozicijama kao ona kratkotrajna vlada iz 2015. na čelu s g. Tihomirom Oreškovićem koja je bila koalicijska s Mostom.
RSE: Šta će značiti to što gospodin Milorad Popovac i njegov SDSS možda neće biti dio nove parlamentarne većine?
Gjenero: Mislim da bi to bila velika šteta i otvaranje boka prema štetnom utjecaju autoritarnog režima iz Beograda u Hrvatskoj.
Milorad Pupovac je jasno profilirao konstitucionalni patriotizam kao jedan od tri stupa ideologije njegove stranke. On je bio brana od širenja ideologije "srpskog sveta" na Hrvatsku. To je mogao uvjerljivo činiti kao dio parlamentarne većine, rješavanjem njihovih problema u Zagrebu, a ne u Beogradu.
Ako Srbi u Hrvatskoj ostanu bez tog oruđa zaštite manjinskih prava, jednostavno će se otvoriti prema utjecaju Beograda.
Beograd je već bacio udicu na ovim izborima. Imali ste kandidaturu gospodina Crnogorca (Dragan Crnogorac, bivši zastupnik SDSS-a koji je istupio iz te stranke). On je u kampanji nastupao s retorikom kako Pupovac nije napravio ništa za Srbe, ali i kako Srbe u Hrvatskoj može štititi samo Vučićev režim.
On je svoju političku opciju kolokvijalno nazvao (Nezavisnom) srpskom listom prema sestrinskoj stranci Srpske napredne stranke (SNS) u Republici Kosovo.
Zapravo nije skrivao priličnu bliskost svoje političke platforme sa SNS-om.
Ispadanjem SDSS-a iz vladajuće koalicije, koja nije nikakva velikosrpska ili četnička stranka, za Hrvatsku znači otvaranje boka prema Vučićevom režimu.
RSE: Može li doći do promjene hrvatske politike prema susjedima?
Gjenero: Plenković je radio u korist BiH i Sjeverne Makedonije u nekim ključnim trenucima, a jedan od njih je otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU.
Nije jedini Milanovićev problem tajna ruskog prijateljstva s Dodikom (Milorad, proruski predsjednik entiteta Republika Srpska). On je u kampanji otvorio opasniji bok suradnjom sa skupinom koja je nekoć upravljala onim što je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju definirao kao udruženi zločinački pothvat, s akterima Herceg Bosne.
Ključni akter je bio (bivši general HVO-a i HV-a) Ljubo Ćesić Rojs i njegovi sudrugovi. Ti ljudi su otvoreno govorili o potrebi obnove Herceg Bosne.
Ključna prednost Plenkovićeve administracije je to što je Hrvatska dosljedno izbjegavala svako blokiranje napredovanja susjeda.
Prije toga bilo je pokušaja blokade otvaranja pregovora sa Srbijom, a Milanović je čak tijekom migrantske krize bez dogovora s EU blokirao granicu Hrvatske i Srbije i vrlo brzo morao popustiti.
RSE: Čini se da Hrvatska i Srbija godinama ne razgovaraju. Zašto je to tako?
Gjenero: Zar je moguće razgovarati s Vučićevim autoritarnim režimom? Zaustavljeni su pregovori Srbije s EU. Srbija uporno odbija harmonizirati svoju vanjsku politiku s europskim, sustavno odbija primijeniti sankcije prema agresorskom režimu u Moskvi, opstruira dijalog koji bi vodio prema normalizaciji odnosa s Kosovom. Sustavno revidira noviju povijest i ne priznaje ni međunarodno presuđen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Ne vidim što bi mogla biti podloga za dijalog s Beogradom i rješavati otvorena pitanja koja proizlaze iz posljedica rata agresorskog Miloševićevog režima na zemlje bivše Jugoslavije uključujući Hrvatsku.
RSE: Što je SDP dobio, a što izgubio s koalicijom Rijeke pravde i uključivanjem aktualnog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kampanju?
Gjenero: Govori se o 42 mandata Rijeke pravde, ali će to završiti na nekih 35 jer je SDP poklonio 7-8 mandata strankama koje same ne bi prešle izborni prag. O tome će biti velika rasprava unutar SDP-a i postavit će se pitanje odgovornosti predsjednika stranke Peđe Grbina.
Ti mali koalicijski partneri SDP-u nisu donijeli ništa. On je izgubio značenje nacionalne stranke jer ne mogu osvojiti relativnu većinu nigdje više nego u dvije (od 12) izbornih jedinica – u Varaždinskoj i Riječkoj. I tu su te većine prilično tijesne. Oni su, unatoč velikim očekivanjima vezanih za Milanovićev ustavni udar, doživjeli izrazit poraz.
RSE: U prethodnoj Vladi je otišlo ili smijenjeno 30 ministara, a neki zbog optužbi za korupciju. HDZ-u to, čini se, nije naštetilo. Kako to tumačite?
Gjenero: Zbog korupcije je otišlo pet-šest ministara. Ostali su otišli na druge pozicije, poput Marije Pejčinović-Burić koja je glavna tajnica Vijeća Europe. Neki su podnijeli ostavke zbog privatnih razloga ili neslaganja. Imali ste grotesknu situaciju gdje se stvarala histerija o velikoj korupciji.
Korupcija u Hrvatskoj je strukturalni problem, ali ona nije vezana samo za jednu stranku. HDZ je nadstandardno korumpiran, ali zbog činjenice da vlast korumpira, a HDZ je na nacionalnoj razini od 1990. do danas 70 posto vremena vlast.
RSE: Koliko je realno raspisivanje novih izbora?
Gjenero: Novi izbori nisu u interesu nikome, pa ni onim koji su izgubili izbore. To bi značilo i političku neizvjesnost, a to političari ne vole. Oni će sve učiniti da to izbjegnu.
Postoji mogućnost da predsjednik republike (Zoran Milanović) opstruira davanje mandata HDZ-u za sastav nove vlasti i da isprovocira raspuštanje novoizabranog sastava Sabora i raspisivanje novih izbora.
Hrvatska bi se našla u ozbiljnoj ustavnoj krizi zbog toga što bi u prosincu, uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, Hrvatska ostala bez funkcionalnog Ustavnog suda jer istječe mandat za desetero od 13 ustavnih sudaca.
To bi bio i adut Plenkovićevoj vladi da traži od Ustavnog suda da Milanovića proglasi nesposobnim obavljati dužnost, a na osnovu upozorenja koje je Ustavni sud poslao Milanoviću nekoliko dana nakon njegovog ustavnog udara.
Milanovića bi, u slučaju opoziva, zamijenio HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji bi mogao dati mandat za sastav nove vlade.
