Isticanjem ukrajinskih zastava na zgradama hrvatskog Sabora i Vlade u Zagrebu je obilježena godišnjica ruske invazije na Ukrajinu.
Također, predstavnici Vlade i Sabora su ponovili snažnu hrvatsku potporu toj zemlji i uvjerenje da će Ukrajina osloboditi privremeno okupirane teritorije.
"Nesalomljiv je duh onoga koji brani svoje. Onaj tko brani svoje ne može izgubiti", poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon što je posjetio ukrajinsko veleposlanstvo u Zagrebu i tamo zajedno veleposlanikom Vasiljem Kiriličem zapalio svijeće za poginule ukrajinske vojnike.
Prema njegovoj ocjeni, globalno jedinstvo u potpori Ukrajini velika je podrška ukrajinskoj vladi i narodu, a prije svega ukrajinskim vojnicima.
"Oni već godinu dana odolijevaju napadima i postupno oslobađaju privremeno okupirane teritorije Ukrajine. Hrvatska će u tom procesu biti uz Ukrajinu kao što je bila i do sada i želimo da svoju slobodu Ukrajinci ostvare što brže i da u Ukrajini zavlada mir", poručio je hrvatski premijer.
Nastavak pomoći Ukrajini
Hrvatski sabor posjetilo je tridesetak djece iz Ukrajine, čiji su roditelji policajci, pirotehničari i vatrogasci, a koja se nalaze u posjeti Hrvatskoj. Zasjedanje je započelo minutom šutnje za sve žrtve ruske agresije na Ukrajinu, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je nastavak političke, diplomatske, financijske, vojne i tehničke pomoći Ukrajini.
"Želim jasno kazati kako ukrajinski narod može računati na našu trajnu solidarnost i nastavak snažne podrške u njihovoj pravednoj borbi za slobodu, bez posustajanja. Činit ćemo to u svim segmentima gdje možemo pomoći, dok god bude potrebno. Do konačne pobjede", poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Mirovnjaci 'ni na jednoj strani'
Središnji skup potpore Ukrajini održat će se u središtu Zagreba u subotu 25. veljače, a u petak 24. veljače je na skupu u Zagrebu, na kojem se okupilo tridesetak ljudi, grupa feministica i mirovnih aktivistica iz "Ad hoc feminističke antiratne koalicije" uz transparent "Zaustavile rat odmah" zatražilo trenutno prekidanje rata u Ukrajini i početak pregovora.
"Tražimo da se zaraćene stvarne konačno sastanu, dogovore i prihvate nekakve mirovne inicijative, inače možemo očekivati eskalaciju trećeg svjetskog rata. Toga se bojimo i to ne želimo", kazala je sociologinja Branka Galić, za Radio Slobodna Europa (RSE).
Na pitanje kako to da se u tekstu peticije uz ovaj prosvjed Rusija uopće ne spominje, a da u peticiji manjka precizniji opis karaktera aktualnog rata u Ukrajini, inicijatorica prosvjeda i koautorica peticije Vesna Janković je odgovorila:
"Mirovna opcija se u principu odbija svrstati. Osnova procesa pregovaranja je – ne biti ni na jednoj strani, i saslušati potrebe i argumente i jedne i druge i treće strane u sukobu", kazala je Vesna Janković.
Hrvatska kao odgovorna članica saveza
Uz obljetnicu početka ruske agresije na Ukrajinu bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, pojašnjavajući koja treba biti pozicija Hrvatske, poručila je da Hrvatska u vlastitom interesu mora pokazati da je odgovorna članica saveza kojima pripada.
"A to su Europska unija i NATO. Jer, ukoliko bi na bilo koji način došlo do ozbiljnije destabilizacije jugoistočne Europe, a - kao što znamo – na tome se radi, i sa mnogo različitih razboja se radi na destabilizaciji naše regije, za nas je silno važno da vojni i politički savezi kojima pripadamo razumiju da smo mi važna i odgovorna članica, vrijedna angažmana", kazala je Pusić.
Hrvatska i Ukrajina unazad godinu dana
Hrvatska od početka ruske agresije na Ukrajinu pomaže Ukrajini politički, diplomatski, financijski vojno i tehnički. Već 25. veljače 2022. godine Hrvatski sabor je sa svega jednim suzdržanim glasom osudio rusku agresiju na Ukrajinu.
U Hrvatskoj je u listopadu prošle godine održan i parlamentarni summit Krimske platforme, međutim sredinom prosinca prošle godine u Saboru nije prošao prijedlog hrvatske Vlade da i Hrvatska sudjeluje u programu obuke ukrajinskih vojnika, jer nije prikupljena potrebna dvotrećinska većina glasova.
U Hrvatskoj se nalazi i nešto preko 20.000 ukrajinskih građana, pretežno žena i djece koji su izbjegli od ratnih operacija u svojoj zemlji.
Dok hrvatska Vlada i Sabor izražavaju nedvosmislenu potporu Ukrajini i osuđuju rusku agresiju, predsjednik Zoran Milanović protivi se hrvatskom slanju oružja Ukrajini i sudjelovanju Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika, ne vjeruje da će Krim biti vraćen u sastav Ukrajine, a sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu smatra neefikasnima.
Facebook Forum