Za Juru iz Mostara, po nacionalnosti Hrvata ali i državljanina Bosne i Hercegovine (BiH), 17. april, izborni dan u susjednoj Hrvatskoj, je posebno bitan. Čak su mu, kako navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE), izbori u Hrvatskoj bitniji nego oni koji se održavaju u njegovoj domovini.
"Mislim da jesu (bitniji), čak sam i ubijeđen da jesu. Izaći ću, kako da ne, imam ja i svoje gledanje kako ću glasati i tako", navodi Jure koji nije želio da iznese i svoje prezime.
Ipak, nije znao objasniti zbog čega su mu bitniji izbori u zemlji u kojoj ne živi.
"Ja volim (Hrvatsku), u Zagrebu mi čak žive unuka i kćerka. Iziđem da glasam, ali ne znam zašto, ovdje mi je mirovina i sve", ispričao je još.
Međutim, ništa manje interesovanja za glasove Hrvata u BiH dolazi i sa druge strane granice. Pokazuju ga i vodeći političari Hrvatske, koji u jeku izborne trke obećavaju "rješenje hrvatskog pitanja" u susjednoj državi. Podjednako je to pitanje važno i poziciji i opoziciji u Hrvatskoj, ako je suditi po dosadašnjim obraćanjima uoči parlamentarnih izbora.
Pitanje u kom se Plenković i Milanović ne razilaze
Premijer Andrej Plenković, koji je i lider vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), te predsjednik države Zoran Milanović, koji je najavio da će biti nosilac liste Socijadlemokratske partije (SDP), ne kriju da će im pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, biti prioritet nakon održanih izbora.
Obojica se zalažu za "legitimnog predstavnika Hrvata", odnosno promjenu Izbornog zakona BiH, prema kojoj bi, kako to zagovara i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, hrvatskog člana Predsjedništva birali isključivo Hrvati.
Ovakav Prijedlog izmjena Izbornog zakona je Vijeću ministara BiH proslijedilo prošle sedmice Ministarstvo pravde, na čijem je čelu HDZ-ov kadar, a 25. marta osudila Američka ambasada u BiH.
Probosanske stranke u BiH na to gledaju kao na uvod u formiranje trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, te dalje cementiranje etničkih podjela.
Šta stoji u prijedlogu za "rješavanje hrvatskog pitanja"?
Državno rukovodstvo Hrvatske, kao i HDZ BiH, ne priznaju Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjendištva BiH koji je izabran na izborima 2022. godine.
Oni smatraju da je biran "većinskim glasovima Bošnjaka".
Naime, prema Ustavu BiH i Izbornom zakonu, u Federaciji BiH se biraju članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, a u Republici Srpskoj iz reda srpskog naroda.
"To je uvijek tako kada su izbori u Hrvatskoj u pitanju. To je pokušaj emotivne manipulacije biračima iz Bosne i Hercegovine, jer je Hrvatska politika procijenila da je to problem broj jedan za taj dio biračkog tijela", poručuje Mirjana Marinković Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta entiteta Federacije BiH.
Potenciranje iz Hrvatske na "pravu Hrvata u BiH" Šemsudin Mehmedović, poslanik u Parlamentu BiH vidi kao "neprihvatljivo miješanje u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini". On navodi da hrvatske vlasti "zloupotrebljavaju članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji, da nametnu to pitanje".
"To je zapravo neka vrsta stvaranja trećeg entiteta. Uz to, što oni predlažu, oni mogu da kontrolišu sve Hrvate u Bosni i Hercegovini. Mogu da kontrolišu i cijelu Federaciju BiH. Time bi se ostvarilo da Srbija kontroliše Republiku Srpsku, a Hrvatska Federaciju BiH", ocjenjuje za RSE Mehmedović.
Inače, izmjene Izbornog zakona jedan su i od ključnih prioriteta u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.
Međutim, EU zahtijeva izmjene koje se odnose na obezbjeđivanje fer i poštenih izbora, te sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava čiji je cilj omogućiti jednako biračko pravo svim građanima u BiH.
Primjene tih presuda nisu moguće bez izmjena državnog Ustava.
Mostarci o izborima u Hrvatskoj
Mostarac Ante kaže kako svoje glasanje na izborima u Hrvatskoj vidi kao "obavezu", dodajući da ima dvojno državljanstvo BiH i Hrvatske.
"Ovdje se (u BiH) živi, ali ima nekakva mogućnost i tamo i ovamo. Nema veliki uticaj na BiH, ali Hrvatska se bori i za bolji status u BiH, prijem u Europu, pa radi toga imaš opet simpatije da podržiš i njih. Kad oni podržavaju nas, red je da se uzvrati", rekao je Ante bez navođenja punog identiteta.
Sa druge strane, njegova sugrađanka Vera Miladin kaže da nije nikada glasala za izbore u Hrvatskoj, iako ima tu mogućnost.
"Nisam nikada, a nemam ništa protiv, ali nisam upućena u sve to", priča ova Mostarka.
Ističe kako o izborima u Hrvatskoj "ne razgovara" ni u razgovoru sa susjedima.
Zbog čega su glasači BiH bitni poziciji i opoziciji u Hrvatskoj?
U Državnom izbornom povjerenstvu Hrvatske za RSE kažu kako trenutno nemaju podatke o broju registrovanih birača u BiH, te da bi ta brojka mogla biti poznata za desetak dana, nakon zaključenja registra birača.
"Pravo sudjelovanja na izborima birača iz Bosne i Hercegovine, (ali i svih drugih birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj), proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor", naveli su u Državnom izbornom povjerenstvu Hrvatske.
Hrvatski sabor ima 151 zastupnika. Troje njih je iz izborne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Politički analitičar iz Zagreba, Davor Đenero, za RSE ističe da je upravo u Bosni i Hercegovini "ključ za izbor tri mandata za Hrvatski sabor", jer BiH čini gotovo 80 odsto svih glasova iz cijelog svijeta.
"U Hrvatskoj se sad jako pazi da se ne kaže dijaspora, jer kad bi se govorilo dijaspora, onda bi to sugeriralo da su Hrvati u BiH zapravo iseljenici iz Hrvatske, a oni su autohtoni narod tamo. I to je ono što zapravo te glasove čini spornima", kaže Đenero.
On podsjeća, Hrvati u BiH su devedesetih godina prošlog vijeka po automatizmu dobili hrvatsko državljanstvo, odnosno nakon što je Hrvatska međunarodno priznata 1992. godine.
To im je omogućeno zahvaljujući ustavnoj definiciji da je riječ ne samo o državi građana Hrvatske, već i o "matičnoj zemlji svih Hrvata".
Dodatno, 2007. godine potpisan je i sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske kojim je definisano da je moguće zadržati oba državljanstva za građane koji žive u BiH.
I Ivana Marić, politička analitičarka iz BiH ističe da očekuje borbu za do sada "nepresušni rezervoar glasova HDZ-a u BiH".
"Za Hrvate i Republiku Hrvatsku, očito je da će biti žestoka bitka za svakog birača, pa u tom kontekstu jesu bitni i glasači iz Bosne i Hercegovine, oni koji imaju hrvatsko državljanstvo", kaže ona.
Marić ističe da, i pored činjenice da je do unazad par izbora glasove dobijao samo HDZ, "ne znači da su svi Hrvati u BiH za HDZ".
"Jednostavno, samo su izlazili na izbore one koje je posebno mobilizirao HDZ BiH", kaže Marić.
Gdje se može glasati?
Savjet ministara BiH dao je 25. marta saglasnost za organizovanje glasanja državljana Hrvatske koji borave na teritoriji BiH na izborima za Sabor.
Navedeno je da će glasanje biti održano 16. i 17. aprila 2024. godine od 7.00 do 19.00 sati na sedam lokacija: Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu, Kampus sveučilišta u Mostaru, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjaluci, Hrvatski kulturni centar "Sv. Franjo" u Tuzli, Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića u Livnu, Osnovna školu "Vitez" u Vitezu i Sportski kulturni centar u Orašju. (kraj)
Ambasada Hrvatske uputila je poziv za registraciju hrvatskih državljana koji će glasati na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjaluci, Livnu, Vitezu i Orašju. Rok za registraciju ističe 6. aprila.
Koliko su HDZ-u BiH bitni hrvatski izbori svjedoči i najava Dragana Čovića kako će taj dan biti neradni i u Bosni i Hercegovini.
Inače, nema podataka koliko je registrovanih birača u Bosni i Hercegovini za izbore u Hrvatskoj.
Na posljednjim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2020. godine, u BiH je, prema podacima Državnog povjerenstva za izbore Hrvatske, glasalo oko 22.000 osoba.
Saradnja na tekstu: Mirsad Behram
