Predstavnici koalicije na nivou Bosne i Hercegovine dogovorili su na sastanku u Istočnom Sarajevu 17. aprila da mogu pokušati naći "domaće rješenje" za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) krajem marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Sastanak je održan dan uoči sjednice Skupštine Republike Srpske (RS), na čijem je dnevnom redu Prijedlog izbornog zakona RS-a koji predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS-a, te entitetski parlament.
Ustav BiH ne spominje mogućnost da entiteti u BiH provode izbore.
Entiteti u BiH od završetka rata 1995. godine nisu nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
"Čini mi se da je rješenje da do idućeg petka u parlamentarnoj proceduri usvojimo Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Time bismo riješili glavninu problema koje danas imamo u našem funkcioniranju", izjavio je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović, nakon sastanka u Istočnom Sarajevu, na kojem su učestvovali i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, Nenad Stevandić iz Ujedinjene Srpske, te iz stranaka Trojke (Narod i pravda, Naša stranka i Socijaldemokratska partija) Elmedin Konaković, Nermin Nikšić i Predrag Kojović.
Nermin Nikšić je rekao "da se nada da će uspjeti vratiti zamah koji su imali prije otvaranja pregovora s Evropskom unijom, a nakon kojeg je proizveden zastoj".
"Uvijek smo govorili da je i ono što smo do sada postizali bilo zajedničkim dogovorom, razgovorom, kompromisom da dođemo do zakonskih rješenja, a ne da budu nametnuta", izjavio je Nikšić.
Dodik je izjavio da je ovo "zadnji pokušaj stabilizacije prije nego što bi se to partnerstvo moglo raspasti".
Šta predviđaju izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik?
Izmjene koje je Schmidt nametnuo, koristeći tzv. Bonnska ovlaštenja, trebale bi smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina.
Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.
Visoki predstavnik nametnuo je izmjene Izbornog zakona nakon što vlast na državnom nivou nije u ispoštovala rok koji im je zadao i sama završila taj posao.
Ubrzo nakon toga, vlasti u RS-u koje ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, pokrenule su postupak usvajanja sopstvenog izbornog zakona.
