Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) raspravljaće o Prijedlogu izbornog zakona Republike Srpske na posebnoj sjednici koja je zakazana za četvrtak, 18. aprila.
Ovo je saopšteno nakon kolegijuma entitetskog parlamenta u utorak, 16. aprila.
Nacrt izbornog zakona RS, usvojen krajem marta, predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Iz CIK-a je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.
Sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas, organizovao je CIK, a izbore prije toga je organizovala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim sporazumom.
Lokalni izbori u BiH, na kojima se biraju gradonačelnici, načelnici opština i lokalni parlamenti, nisu još zakazani, ali zakon predviđa da bi oni trebalo da budu održani 6. oktobra.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH, šest mjeseci prije lokalnih izbora zakazanih za oktobar.
Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.
Pred poslanicima i izvještaj koji negira genocid u Srebrenici
Na dnevnom redu Parlamenta RS naći će se i "izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine", koju je formirala Vlada RS.
Ovaj izvještaj je predstavljan na sjednici NSRS u junu 2021. godine, a u njemu je, između ostalog, navedeno da "u Srebrenici nije počinjen genocid".
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
O zakonima o imunitetu i referendumu
Na sjednici bi se trebao naći i Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS, te Prijedlog zakona o imunitetu Republike Srpske, koji su usvojeni u formi nacrta u decembru prošle godine.
Nacrt zakona o imunitetu predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se njegove odluke neće primjenjivati u RS.
Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.
Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.