Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je rješenje o izručenju Do Kvona Južnoj Koreji i predmet vratio podgoričkom Višem sudu na ponovno odlučivanje.
Njegovo izručenje, zbog kripto prevara vrijednih oko 40 milijardi dolara, od Crne Gore traže Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD).
Uhapšen je 23. marta 2023. na podgoričkom aerodromu kada je falsifikovanim pasošem pokušavao da odleti za Dubai, zbog čega je osuđen na četiri mjeseca zatvora. Nakon izdržane kazne, upućen je u prihvatilište za strance u blizini Podgorice, gdje čeka odluku o ekstradiciji.
Odluku da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, a ne SAD-u, po skraćenoj proceduri donio Viši sud 20. marta ove godine, a potom potvrdio Apelacioni sud.
Ta presuda je bila pravosnažna.
Na nju je reagovalo 21. marta Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) tražeći od Vrhovnog suda zaštitu zakonitosti u slučaju Do Kvon.
Današnja odluka upravo je uvažavanje tog zahtjeva.
Sada je na Višem sudu da utvrdi da li su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje Do Kvona u odnosu na oba zahtjeva, Južne Koreje i SAD, nakon čega nadležni ministar, a ne sud, odlučuje o izručenju.
Tužilaštvo je naime smatralo da je ranijom odlukom da se izruči Južnoj Koreji povrijeđen zakon jer je o toj esktradiciji odlučeno u "skraćenoj" proceduri koja se primjenjuje samo u predmetima u kojima je podnijeta jedna molba za izručenje.
Kada ima više zahtjeva primjenjuje se redovna procedura odlučivanja o ekstradiciji, u kojoj konačnu riječ ima ministar pravde.
Ministarstvo pravde pozdravilo je odluku Vrhovnog suda istakavši da je taj sud, kao najviša sudska instanca u zemlji, potvrdio da skraćeni postupak nije dozvoljen kada više država potražuje neko lice.
"Ministar pravde jedini na osnovu zakonskog prava odlučuje da li će i kojoj od država lice biti izručeno", navodi se u saopštenju.
Sudovi više puta različito o istome - ekstradiciji
Sudovi u Crnoj Gori su do sada više puta različito odlučivali o zahtjevima za izručenje Do Kvona.
Prvo pravno tumačenje je bilo da će o tome odlučiti ministar pravde Andrej Milović, koji je rekao da će Do Kvon biti izručiti SAD jer je iz te države stigao prvi zahtjev za ekstradiciju.
Crnogorski zakon propisuje da prvenstvo ima zemlja koja prva podnese zamolnicu za izručenje.
Iz Višeg suda je onda saopšteno da ministar ne može odlučivati jer se ne radi o redovnom već o "skraćenom postupku" ekstradicije, u kome odluku donosi sud.
U daljim postupcima , sudovi su različito tumačili pristigle zahtjeve za ekstradiciju.
Ambasada SAD je 25. marta prošle godine Ministarstvu pravde dostavila notu kojom je traženo privremeno pritvaranje radi izručenja Do Kvona.
Južna Koreja je dan kasnije, dostavila zamolnicu za izručenje.
I dok je u prvoj odluci, od 20. februara ove godine Viši sud notu Ambasade tretirao kao zamolnicu i odlučio da ga izruči SAD, Apelacioni sud je to problematizovao i 5. marta ukinuo tu odluku.
U drugoj odluci od 7.marta, Viši sud je odlučio da Južna Koreja ima prednost za njegovo izručenje.
Do Kvonov advokat Goran Rodić tad je rekao da je zadovoljan odlukom Suda.
Sve odluke je donosilo isto tročlano vijeće sudija Višeg suda.
Južnokorejske vlasti su Do Kvona terete za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala.
Komisija za vrednosne papire SAD tereti ga za organizovanje prevare s vrednosnim papirima kripto imovine u vrijednosti više milijardi dolara.
Suđenje pred sudom na Menhetnu (Njujork)po tužbi američke Komisije počelo je 25. marta u odsustvu optuženog Do Kvona.
