Dvije najjače partije u Vladi Crne Gore koje pokrivaju dvije trećine ministarstava, Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate, ušle su u politički sukob zbog izbora vršioca dužnosti (vd.) direktora Uprave policije.
Da je ovaj slučaj doveo do političke i institucionalne nestabilnosti potvrdio je ministar odbrane Dragan Krapović iz reda Demokrata.
Na zahtjev te partije predsjednik Skupštine Andrija Mandić je 13. marta prekinuo redovno zasijedanje Skupštine.
Ovim potezom Mandić je nastojao da sukob između Pokreta Evropa sad i Demokrata stavi van očiju javnosti, iz straha da bi rasprava u Skupštini još više razbuktala sukob, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar i direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović:
"Njihov sukob traje praktično od samog formiranja Vlade. Teško je vjerovati da će postojati stabilna vlast sa tim akterima. Vlada ipak treba da bude tim koji treba da ostvari određeni rezultat."
Vlada Milojka Spajića , lidera PES ,formirana je prije četiri mjeseca.
Opozicija je pozvala Vladu da podnese ostavku ocijenjujući da je sektor bezbjednosti ovim sukobom doveden u "vanredno stanje".
Uzrok sukoba između PES i Demokrata?
Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata.
Zakon predviđa da vd. direktora policije predlaže ministar, a bira Vlada.
Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za vd. šefa policije.
Šaranović je ocijenio da je "preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon" i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog "izvršenog krivična djela".
Podržao ga je ministar odbrane Dragan Krapović takođe iz Demokrata, rekavši da se "ušlo u zonu krivične odgovornosti na način što je suprotno zakonu Radović izabran sa liste zainteresovanih lica".
Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.
"Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona," rekao je Spajić 14. marta.
Povodom najave Demokrata da će podnijeti prijavu nadležnima Spajić je rekao da ga tužilaštvo nije kontaktiralo tim povodom.
Sporni su i neki potezi ministara Šaranovića. On je raspisao javni poziv za popunjavanje mjesta v.d. direktora policije umjesto da je kako zakon nalaže imenovao nekog od aktuelnih rukovodilaca policije.
Uz to kandidate je izložio poligrafskom testiranju, čije je rezultate koji su označeni tajnim, mimo zakona saopštio javnosti.
Prema riječima Vujovića, kompletna procedura izbora je bila protivzakonita, jer partije žele da ostvare kontrolu nad policijom:
"Ušlo u niz radnji suprotnih propisima: raspisivanje konkursa, uz poligrafsko testiranje kandidata, da bi umjesto ministra predsjednik Vlade predložio direktora policije."
(Zlo)upotreba poligrafa
Naime, tokom izbora v.d. direktora policije, ministar Šaranović je pozvao kandidate da se testiraju na poligrafu kako bi se utvrdilo imaju li konekcija sa kriminalnim klanovima i partijma. To je prvi put da se ta metoda upotrebljava prilikom izbora za čelno mjesto u policiji.
Nakon testiranja je izjavio da su od sedam kandidata, dva prošla poligrafsko testiranje, a da njegov kandidat Lazar Šćepanović "nije lagao ni na jedno pitanje".
"Neobjašnjivo je zašto je Šaranović uveo poligraf u proceduru. Da li je testirao sebe ? Zašto ministar ne vjeruje sopstvenom izboru kao ovlašćeni predlagač. Ovim je nanijeta velika šteta policiji, njenom integritetu i povjerenju", kaže Vujović.
On dodaje da je na ministru bilo da samostalno procjeni, bez konkursa i poligrafa, ko od policajaca ima dovoljno stručnosti i da ga predloži Vladi.
Može li Vlada opstati u aktuelnom sastavu?
Analitičar Vujović procjenjuje da će teško u aktuelnoj Vladi opstati ministar Šaranović koji je ustvrdio da su drugi članovi Vlade izvršili krivična djela izborom Radovića za vd. direktora policije.
"Političkim rječnikom ministar je za premijera i dio članova Vlade rekao da su kriminalci. Tada, ili on nema šta da traži u toj Vladi, ili će premijer pokrenuti postupak da ga isključi. Iako bi svi željeli da saniraju učinjenu štetu, stvari su otišle predaleko", navodi Vujović.
Prvoj sjednici Vlade nakon otvaranja sukoba, 14. marta, nisu prisustvovali ministar Šaranović ni vicepremijer Aleksa Bečić, lider Demokrata.
"Ne postoji politička nestabilnost u bilo kakvom obliku, a tačno je da su bile žustre rasprave", rekao je Spajić tim povodom.
I ministar vanjskih poslova Filip Ivanović iz Spajićevog PES-a rekao je da ne očekuje probleme u funkcionisanju Vlade.
Opozicija poziva Vladu da podnese ostavku
Za razliku od Spajića opozicija smatra da je sukob u Vladi destabilizovao prilike u zemlji.
Opoziciona Demokratska partija socijalista je ocijenila da, nakon izbora vd. direktora policije "Vlada više ne postoji, da je sektor bezbjednosti u vanrednom stanju".
"Narušen je ustavni poredak države, anarhija je nastavljena, jedini logični epilog je ostavka Vlade", rekao je poslanik DPS Nikola Janović.
DPS izlaz vidi u vanrednim izborima.
Iz Socijaldemokrata je ocijenjeno da su nezakonitosti koje su obilježile sjednicu Vlade pokazatelj "apsolutne nezrelosti ljudi koji se bave državnim poslom".
"Nakon bruke koju su resorni ministar Šaranović i Vlada u cjelini priredili u vezi sa izborom čelnog čovjeka Uprave policije, jasno da se parlamentarna većina raspala", navele su Socijaldemokrate.
Osim PES i Demokrata, vladajući većinu čine stranke proruskog nedavno rasformiranog Demokratskog fronta na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, prosrpska Socijalistička narodna partija i albanske nacionalne partije.
Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava je navela da je na sceni "očigledna bezobzirna partijska borba za kontrolu policije".
Konstatujući da policija mora biti profesionalna, politički i ideološki neutralna služba svih građana zapitali su " kome je stalo do takve policije, a kome do produženog uticaja kriminalnih klanova na njen rad."
Novoizabrani v.d. direktora policije Aleksandar Radović bio je pomoćnik direktora policije, rukovodilac Sektora za finansijsko-obavještajne poslove.
Šest godina je bio oficir za vezu Uprave policije pri EUROPOL-u u Hagu.
Njegov mandat je ograničen na šest mjeseci. U tom vremenu Vlada treba da raspiše konkurs za direktora policije u punom mandatu od pet godina.
