Na Sudu Bosne i Hercegovine 13. marta je, umjesto glavnog pretresa, održana statusna konferencija u predmetu u kome se sudi Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, bivšem državnom ministru odbrane, koji su optuženi za ratne zločine počinjene u Bugojna, u srednjoj Bosni.
Glavni pretres je odgođen na zahtjev Cikotićeve odbrane koja je zatražila dodatno vrijeme, od najmanje dva mjeseca, da bi se, kako je rečeno, upoznala sa "obimnom dokumentacijom" koju su dobili 8. marta.
Prethodno je Sud odbio potvrditi dio optužnice u ovom predmetu, koji se odnosio na trećeosumnjičenog Tahira Granića.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti Mlaću i Cikotića za zločin protiv ratnih zarobljenika u periodu od jula 1993. do aprila 1994. godine. Tada je Mlaćo bio predsjednik Ratnog predsjedništva Opštine Bugojno a Cikotić komandant Operativne grupe Zapad, Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Mlaćo je optužen da je naredio ubistva između 23 i 26 zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji su stavljeni na spisak takozvanih "ekstrema". Zarobljenici su mučeni i premlaćivani, nakon čega su ih pripadnici vojne policije odvodili u posebne prostorije na planinskom prevoju Rostovo i likvidirali.
U optužnici stoji i da su, nakon rata, tijela četvorice ubijenih pronađena i ekshumirana, dok se za tijelima preostalih žrtava još uvijek traga.
Selmo Cikotić je optužen da je naređivao odvođenje zarobljenika hrvatske nacionalnosti na prinudne radove na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nezakonito i da ugrožava živote zarobljenika.
Cikotič je također optužen da je "propustio preduzeti sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje krivičnih djela ubistava i nečovječno postupanje", koje je naredio Mlaćo kao autoritet civilne i vojne vlasti na području Bugojna.
Iz tužilaštva je ranije saopšteno da planiraju pozvati 62 svjedoka, među kojima i dva zaštićena, te dva stručna vještaka i oko 780 materijalnih dokaza.
Procjenjuje se da je u Bugojnu tokom proteklog rata poginulo više od 300 osoba hrvatske nacionalnosti, te da ih je 550 prošlo kroz logor "Stadion" Armije RBiH.
