Sud Bosne i Hercegovine je 5. decembra osudio Selmu Cikotića na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja u vrijeme dok je bio ministar odbrane Bosne i Hercegovine.
Cikotiću je suđeno za zloupotrebu položaja i nezakonito pogodovanje hrvatskoj firmi "Scout" iz Zagreba, čime je državni budžet oštećen za oko 9,7 miliona maraka (oko 4,9 miliona eura).
Riječ je o prvostepenoj presudi i na nju postoji pravo žalbe.
Cikotić je, kako je navedeno u optužnici, nezakonito izmijenio detalje ugovora o prodaji viškova zastarjelog naoružanja, municije i vojne opreme, o čemu nije obavijestio svoje zamjenike niti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
"Umjesto zastarjelog naoružanja i municije za otpis i prodaju, izmjenama ugovora su zagrebačkom preduzeću isporučeni kvalitetnije i skuplje oružje i municija. Time je na štetu budžeta drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu", navelo je tada Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u novembru 2021. godine, prilikom podizanja optužnice.
Cikotić je od 2006. do 2011. godine bio ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je Fahrudin Radončić podnio ostavku na tu poziciju.
Njegovom imenovanju su se tada protivili čelnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i boračka udruženja Hrvatskog vijeća obrane (HVO), smatrajući Cikotića odgovornim za ratne zločine nad Hrvatima na području Bugojna u srednjoj Bosni.
Krajem novembra 2020. godine je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odlučilo da će ponovo razmotriti status Selme Cikotića u optužnici za ratne zločine na području Bugojna, u istrazi koja je obustavljena polovinom 2018. godine.
Hrvati iz Bugojna smatraju da je Cikotić, ratni komandant Operativne grupe Zapad tadašnje Armije Republike BiH (ARBIH), u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno, uz predsjednika ratnog Predsjedništva Bugojna Dževada Mlaću, "odgovoran za progon 15.000 Hrvata, 311 ubijenih, brojne zločine i torture, te sistemsku pljačku i uništavanje imovine Hrvata i katoličkih vjerskih objekata".
Pored toga, smatraju ga odgovornim i za "okrutno postupanje sa oko 2.000 hrvatskih ratnih zarobljenika, koji su prošli torture u desetinama bugojanskih logora".
Istraga o dešavanjima u Bugojnu počela je još 1994. Tokom suđenja u predmetu "Gasal i drugi" javno su predstavljeni dokazi o povezanosti niza bivših i sadašnjih političkih i vojnih osoba.
Za zločine nad bugojanskim Hrvatima je, nakon sporazuma sa Tužilaštvom BiH, na osam godina zatvora osuđen Enes Handžić.
Nakon priznanja odgovornosti, na pet godina zatvora, osuđen je Osman Šego, pripadnik vojne policije Armije BiH.
