Od ponovnog rata u Gazi, rata u Ukrajini, pa do kršenja prava LGBT pripadnika, napada na novinare i nedovoljnih kazni za počinioce rodno zasnovanog nasilja, samo su neki od događaja koji su uticali na loše stanje ljudskih prava u 2023. godini, stoji u izvještaju organizacije za ljudska prava Human Rights Watch (HRW).
Nova presuda za diskriminirajući izborni sistem u BiH, napadi na LGBT pripadnike u Srbiji i napadi na novinare na Kosovu, samo su neki od događaja koji su doprinjeli srozavanju stanja ljudskih prava i u zemljama Zapadnog Balkana.
"Sve što treba jeste da pogledamo izazove u kojima su se našla ljudska prava 2023. godine da bi znali šta treba da radimo drugačije u 2024." navode iz Human Rights Watcha u izvještaju o stanju ljudskih prava.
Izvještaj donosi pregled stanja ljudskih prava u više od 100 zemalja i teritorija širom svijeta.
"Bila je to strašna godina, ne samo zbog gušenja ljudskih prava i ratnih zločina, već i zbog selektivnog bijesa vlada i transakcijske diplomatije koja je donijela veliku štetu za one koji nisu bili dio dogovora. Ipak, usred tame smo vidjeli znakove nade koji pokazuju mogućnost drugačijeg puta."
'Sistem je ugrožen'
Ponovno neprijateljstvo između Hamasa i Izraela, sukobi u Ukrajini, Mijanmaru, Etiopiji, Sudanu donijeli su svijetu veliku patnju tokom 2023. godine. Vlade su se borile i sa najtoplijom godinom ikada zabilježenom i naletima šumskih požara, suše i oluja u kojima su uništeni domovi za brojne, a više hiljada je nastradalo u Bangladešu, Libiji i Kanadi.
Ekonomska nejednakost rasla je širom svijeta, kao i bijes zbog političkih odluka zbog kojih se mnogi bore da prežive. Prava žena i djevojčica, te LGBT osoba su nazadovala na brojnim mjestima, a posebno je pojačano povratkom talibana na vlast u Afganistanu.
Sistem na koji se oslanjamo u zaštiti ljudskih prava je ugrožen, navode iz HRW-a.
"Svaki put kad vlada previdi ili odbaci ova globalna i univerzalno prihvaćena načela, neko plati cijenu - svojom slobodom, zdravljem, sredstvima za život, a ponekad i životom", navodi se u izvještaju.
Zakoni, diskriminacija i zagađenje u BiH
Presuda Evropskog suda za ljudska prava iz avgusta 2023. protiv teritorijalnih i etničkih ograničenja glasanja podvukla je nedostatak napretka vlasti Bosne i Hercegovine za rješavanjem diskriminirajućeg izbornog sistema u zemlji, navodi se u HRW izvještaju. Ovo je šesta presuda Evropskog suda o diskriminatornom izbornom sistemu u BiH od 2009. godine.
"Izborna reforma nije uspjela riješiti političku diskriminaciju Roma, Jevreja i ostalih kojima je prema ustavu zabranjeno da se kandiduju za Predsjedništvo", navodi se u izvještaju.
Zatim, izmjene izbornog zakona koje je uveo Ured visokog predstavnika nekoliko sati nakon zatvaranja birališta u oktobru 2022. dovele su do toga da se glasanje obavlja prema jednom sistemu, a da se njihovi glasovi računaju prema drugom, što je dovelo do međunarodnih i domaćih kritika, stoji u izvještaju.
Dalje, izvještaj navodi i nove zakone u Republici Srpskoj koji kriminaliziraju klevetu i ograničavaju finansiranje civilnog društva iz inostranstva.
EU je potom utvrdila da zakon o finansiranju krši principe EU i obaveze Republike Srpske prema Uniji.
Slučajevi nasilja nad ženama i ubistava istakli su nedostatak odgovarajuće zaštite za rodno zasnovano nasilje.
Deset godina nakon ratifikacije Istanbulske konvencije vlasti BiH još uvijek nisu usvojile zakonske mjere za spriječavanje, istraživanje i kažnjavanje djela rodno zasnovanog nasilja.
Dalje, iako je Povorka ponosa u Sarajevu prošla bez zabilježenih incidenata, napad iz marta u Banjaluci na aktiviste koji su organizovali projekciju filma naglasio je neizvjesnu situaciju za LGBT prava u zemlji.
Visoki nivo zagađenja zraka u BiH nastavljen je zbog izgaranja uglja i drva, što negativno utiče na zdravlje stanovnika i doprinosi klimatskim promjenama. Prelaz s uglja na obnovljivu energiju za grijanje i proizvodnju električne energije je spor.
Izvještaj se osvrće i na spori napredak prema odgovornosti za ratne zločine, dok istrage, krivični progoni i sudski postupci traju godinama. Vlasti nisu uspjele ispuniti rok a do do 2023. provedu revidiranu državnu strategiju za ratne zločine.
Problematični zakoni koji dopuštaju zamjenu kazni za ratne zločine do godinu dana novčanom kaznom i dalje izazivaju zabrinutost. Prema podacima OSCE-a, u posljednjih pet godina, osam osoba osuđenih za ratne zločine iskoristilo je ovu rupu u zakonu kako bi izbjeglo zatvorsku kaznu, uključujući dvojicu muškaraca osuđenih za silovanje i pokušaj silovanja djevojaka.
Napadi na novinare i žrtve bez odštete na Kosovu
Odgovornost za teška krivična djela i sloboda medija i dalje predstavljaju izazove na Kosovu, navodi se u izvještaju.
Izvještaj navodi i napetosti sa sjevera Kosova iz maja mjeseca kada su etnički Albanci preuzeli gradonačelničke dužnosti u opštinama, kao i proteste koji su uslijedili nakon toga.
Dalje, stoji da se Ujedinjene nacije nisu ispričale niti su isplatili pojedinačne odštete Romima, Aškalijama i balkanskim Egipćanima koji su otrovani olovom u kontaminiranim kampovima za raseljene osobe koje je vodila Misija UN-a na Kosovu 1999. godine. Izvještaj Savjetodavnog odbora za ljudska prava iz 2016. utvrdilo je da bi UN trebao platiti individualnu odštetu i ispričati se žrtvama.
Novinari na Kosovu su i dalje izloženi fizičkim napadima, prijetnjama i ometanjima u radu navode iz Human Rights Watcha. Od januara do septembra 2023. Udruženje novinara Kosova zabilježilo je 60 incidenata protiv novinara. Nastavljaju se prijetnje prema LGBT zajednici.
Osobe koje su preživjele porodično nasilje i dalje se suočavaju s preprekama u pristupu pravdi i podršci kada napuštaju nasilna okruženja.
Napadi na LGBT i spori postupci za ratne zločine u Srbiji
Nezavisni novinari su i tokom 2023. bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju u Srbiji, stoji u HRW izvještaju.
U prvoj polovini godine Stalna grupa za sigurnost novinara zabilježila je 42 slučaja prijetnji novinarima. LGBT pripadnici također su se nastavili suočavati sa netolerancijom, prijetnjama i nasiljem.
Od januara do septembra organizacija Da Se Zna! je zabilježila 32 incidenta motivirana mržnjom prema LGBT osobama, uključujući sedam fizičkih napada i pet prijetnji.
Dalje, izvještaj navodi da je procesuiranje ratnih zločina i dalje sporo, neučinkovito i obilježeno odgodama.
Između januara i avgusta, Tužilaštvo za ratne zločine pokrenulo je tri nove istrage ratnih zločina protiv sedam osumnjčenih. Od avgusta se na sudovima u Srbiji nalaze 24 slučaja protiv 41. optuženog.
Sistem traženja azila i dalje je manjkav, a tražitelji azila suočavaju se s poteškoćama u pristupu procedurama, niskim stopama priznavanja i dugim odgodama. Evropski sud za ljudska prava u julu je utvrdio da je Srbija povrijedila pravo na slobodu kretanja sirijskog državljanina kojemu je država odobrila azil, a potom uskratila pristup izbjegličkim putnim dokumentima.
Hamas, Kina, SAD i EU
Mnoge vlade koje su osudile ratne zločine Hamasa bile su suzdržane u odgovoru na one koje je počinila izraelska vlada, stoji u izvještaju.
"Nespremnost ovih vlada da prozovu izraelsku vladu zbog zloupotrebe proizlazi iz odbijanja SAD-a i većine EU članica da potaknu kraj 16 godina dugog nelegalnog zatvaranja Gaze od izraelske vlade i da priznaju aktuelne zločine protiv čovječnosti apartheida i progona protiv Palestinaca", stoji u izvještaju.
Dalje navode da ustupci pravima u ime politike jasni su i kada brojne vlade propuštaju da govore o represiji koju vrši kineska vlada posebno u Xinjiangu i Tibetu.
"Ovaj selektivni bijes potkopava ljudska prava ne samo Palestinaca u Gazi i Ujgura u Kini, već i svih onih u svijetu kojima je potrebna zaštita. Šalje poruku da je dostojanstvo nekih ljudi vrijedno zaštite, ali ne od svakoga i da su neki životi važniji", piše u izvještaju o stanju ljudskih prava za 2023. godinu.
Vlade bi trebale da budu fokusirane na poštivanje ljudskih prava i vladavine prava u svojim domaćim, ali i vanjskopolitičkim odlukama, navodi se. No, kako kažu iz HRW, čak i vlade koje inače poštuju prava "s vremena na vrijeme tretiraju ta osnovna prava kao neobavezna, tražeći kratkoročna politički svrsishodna rješenja."
Među takvim primjerima nalaze se Sjedinjene Države čiji saveznici poput Saudijske Arabije, Indije i Egipta krše prava svojih naroda, "a ipak nisu morali svladati prepreke kako bi produbili svoje veze sa SAD-om."
Dalje, EU, kako stoji u izvještaju, ima problem sa odnosom prema ljudskim pravima tražitelja azila, koje vraćaju u druge zemlje.
'Dosljedno poštivanje ljudskih prava'
No, uz sva nazadovanja tokom 2023. godine, zabilježeni su i svjetli primjeri u kojima su institucije i pokreti ostvarili pobjede za ljudska prava.
U martu je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenjem ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove povjerenice za prava djece, Marije Lvove-Belove, zbog ratnih zločina povezanih s deportacijom djece s okupiranih područja Ukrajine u Rusiju i prisilnim premještanjem djece u druge teritorije.
U novembru je Međunarodni sud pravde naredio sirijskoj vladi da poduzme sve mjere u svojoj moći kako bi spriječila mučenje i druga zlostavljanja. Također u novembru je najviši sud Velike Britanije jednoglasno utvrdio da Ruanda nije sigurna treća zemlja za vladu da šalje tražitelje azila.
Ove pobjede naglašavaju ogromnu moć nezavisnih, inkluzivnih institucija koje poštuju prava, ali i civilnog društva da izazovu one koji posjeduju političku moć da služe javnom interesu.
Ove krize ljudskih prava pokazuju hitnost da sve vlade posvuda primjenjuju dugotrajna i međusobno dogovorena načela međunarodnog prava ljudskih prava.
“Podrška institucijama koje učvršćuju zaštitu ljudskih prava pomoći će u promociji vlada koje poštuju prava. Dosljedno poštivanje ljudskih prava, bez obzira na to ko su žrtve ili gdje su počinjena kršenja prava, jedini je način da izgradimo svijet u kojem želimo živjeti", navode iz Human Rights Watcha.
Facebook Forum