Željana Zovko, zastupnica Hrvatske demokratske zajednice, predstavila je u Evropskom parlamentu u Briselu "materijalnu i nematerijalnu baštini Hrvata u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini", a kao povod je navela 20. godišnjicu otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru.
Najava događaja, održanog 10. januara navečer, izazvala je burne reakcije političkih predstavnika Bošnjaka u Mostaru i šire. Oni su optužili Zovko da Stari most u Mostaru, izgrađen u vrijeme osmanske vladavine, "maliciozno želi predstaviti kao hrvatsku kulturnu baštinu i naslijeđe" i "lažno informisanje evropske javnosti".
Stari most i stara gradska jezgra prvi je bosanskohercegovački spomenik zaštićenoga svjetskog naslijeđa.
Most koji su srušile snage Hrvatskog vijeća obrane 1993. godine, a koji je obnovljen 2004. godine, uvršten je 2005. godine na listu Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).
Danas hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, rođena u Mostaru, u to vrijeme je bila predstavnica Bosne i Hercegovine pri toj organizaciji i radila na njegovom uvrštavanju.
Reakcije prije briselske konferencije
Nevladina organizacija "Centar za mir i multietničku saradnju", na čijem čelu je bivši mostarski gradonačelnik Safet Oručević, oduzela joj je 10. januara, prije samog događaja u Evropskom parlamentu, priznanje "Mimar mira" (graditelj).
Oručević, koji je bio kadar Stranke demokratske akcije i ratni komandant Armije RBiH, priznanje joj je dodijelio 2015. godine "za zasluge i rad na uvrštavanju Starog mosta na listu UNESCO-a".
Oručević je 10. januara saopćio da je "Stari most svjetska kulturna baština iz Bosne i Hercegovine" čije "rušenje baštine samo 'Hrvati'" te da joj je priznanje oduzeto jer je "iznevjerila ideju i principe na kojima se ta nagrada temelji".
Predsjednik Gradskog vijeća Mostara, Salem Marić (Stranka demokratske akcije) optužio je u saopćenju Zovko za "malicioznost" i "lažno informiranje evropske javnosti", reagirajući na objavu plakata na kojem se, kako je naveo, dovodi u kontekst da je Stari most hrvatsko naslijeđe.
U reakciji vodeće opozicijske bošnjačke Stranke demokratske akcije, uz ostalo, stoji kako je "bizarna logika Željane Zovko... očigledno: ako vam nismo uništili most, onda ćemo ga prisvojiti!"
Reagirale su i predstavnici drugih stranaka pa je Sanel Kajan, zastupnik Demokratske fronte i iz Mostara, ocijenio da je riječ o "ponovnim podmetanjima HDZ-ovaca.. čije laži je teško zaustaviti, jer su one u svakoj pori društva, gdje oni djeluju".
Šta je kazala Zovko?
Zovko je na društvenim mrežama 9. januara objavila plakat na kojem se najavljuje predstavljanje "Ostavštine hrvatske baštine na UNESCO-vom popisu svjetske baštine: Povijesni značaj i strateška važnost".
Navedeno je i da događaj organizira u povodu 20. godišnjice ponovnog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, čija se slika našla pored slike Dubrovnika.
Zovko je na društvenim mrežama najavila i da će održati predavanje o materijalnoj i nematerijalnoj baštini Hrvata u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, što je pokrenulo spomenute reakcije.
Zovko je nakon toga na društvenim mrežama objavila i drugi plakat na kojem se kao tema navodi "Obnova mostova: UNESCO-ve svjetske baštine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj: povijesni značaj i strateška važnost".
"Sama rekonstrukcija je i čin obnove tog spomenika kulture, poduhvat je koji UNESCO poduzeo da njegova obnova bude uz sudjelovanje sve tri vjerske zajednice, sva tri naroda, i da bude simbol pomirenja, a ne simbol razdvajanja kako su neki kao konflikt između civilizacija", kazala je Zovko na događaju u Briselu 10. januara navečer.
"Sav taj poduhvat, svu onu pomoć koju sam imala u dokazivanju da je ta obnova pomogla pomirenju u Mostaru i pomogla pomirenju u BiH je pridonijelo da se prizna ta univerzalna vrijednost Starog mosta koju on do tad nije imao. Njegov značaj, pravi njegov značaj je u toj njegovoj duši, a ona je pomirenje među narodnima i religijama i ustvari pomirenje koje treba poslužiti za sve druge rekonstrukcije u svijetu koji je obilježen ratovima", kazala je Zovko.
Talijanski brigadni general Giuseppe Morabito koji je u vrijeme svečanosti otvaranja obnovljenog Staroga mosta u julu 2004. godine bio šef osiguranja međunarodnih mirovnih snaga SFOR-a kazao je da je "rekonstrukcija Starog mosta dala nadu za ispravljanje podjela".
"Otvaranje obnovljenog mosta bilo je simbol ponovnog ujedinjenja grada. koncertom na kojem su sudjelovale stotine mladih ljudi svih etničkih skupina što je bio jasan pokazatelj da još uvijek ima nade u novim generacijama", kazao je Morabito, prenijela je FENA.
Na događaju je govorio i Radoslav Bužančić, šef Konzervatorskog odjela u Splitu pri hrvatskom Ministarstvu kulture, koji je govorio o arhivskim i arhitektonskim istraživanjima uoči obnove, da je na tom mjestu stajao prvo drveni, zatim viseći most, prije nego što je izgrađen kameni u vrijeme osmanske vladavine.
U sklopu događaja u Briselu predstavljena je i izložba bosanskohercegovačke i hrvatske diplomatkinje, pokojne Lidije Topić Bouwen pod nazivom ''Fra Didak Buntić i hercegovački franjevački mučenici''.
Riječ je o hercegovačkom franjevcu i prosvjetitelju koji je za vrijeme gladi u Hercegovini tokom Prvog svjetskog rata, osigurao prihvat i smještaj za oko 17.000 hercegovačke djece u Slavoniji i Srijemu.
Drugi dio je govorio o 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca u Širokom Brijegu u jugoslavenskom komunističkom režimu nakon Drugog svjetskog rata čiji ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama. Predstavljena su i vina iz BiH.
Izgradnja, rušenje i obnova
Stari most je izgrađen između 1557. i 1566. godine i djelo je osmanlijskog graditelja Hajrudina.
Snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) srušile su ga 9. novembra 1993. godine u vrijeme sukoba između ARBiH i HVO-a.
U presudi protiv političkog i vojnog rukovodstva "Hrvatske Republike Herceg Bosna" Haški sud je naveo da je Stari most bio "legitimni vojni cilj jer je to značilo prekid snabdijevanja Armije RBiH".
Obnova Starog mosta, koju su financirali Turska, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar, počela je 2003. godine. Koštala je više od 15 miliona eura.
Most je otvoren 23. jula 2004. godine, a istog dana u julu 2005. godine je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.
Krajem jula se na organiziraju tradicionalni skokovi sa Starog mosta.
Željana Zovko je kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH na čijem čelu je Dragan Čović, a koja je od prvih višestranačkih izbora u novembru 1990. godine na vlasti u Mostaru u koaliciji sa Strankom demokratske akcije.
Zovko je od 1999. pa do 2004. godine radila u kabinetu hrvatskog člana tročlanog Predsjedništva BiH, a kasnije kao ambasadorica BiH pri UNESCO-u, u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Na listi HDZ-a Hrvatske izabrana je u Evropski parlament 2016. godine.
