Udruženja srebreničkih žrtava, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i predstavnici vlasti iz Federacije BiH položili su 9. januara cvijeće na Spomen obilježju i mezarju za žrtve genocida iz 1995. godine
Povod je, kako su naveli, "neustavno obilježavanje 9. januara, kada je skupština takozvane Srpske Republike u BiH izvela državni udar u SR BiH".
"Na taj način pokrenuta su neviđena stradanja na prostoru Bosne i Hercegovine. Smatramo da je 9. januar početak najvećeg zla na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata", navodi se u zajedničkom saopćenju Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženja Žena Podrinja.
"U ovoj godini pokušat ćemo izdejstvovati, da li preko nadležnih institucija u RS-u ili od međunarodnog faktora koji ima ključnu ulogu u BiH, da se 9. januar ubuduće obilježava kao dan žalosti u BiH i u entitetu RS, kako bi na taj način ukazali na određene činjenice koje je između ostalog i presudio i Međunarodni krivični sud za bivši Jugoslaviju", izjavio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović za novinsku agenciju Fena.
Član Predsjedništva BiH je u saopćenju pozvao sve nadležne vlasti u BiH da multietnički sastav entiteta bude primijenjen kao relevantno činjenično stanje u odnosu na praznike koji imaju simboličko značenje.
Naveo je da proslavljanje svjetovnog praznika na datum koji je isključivo vezan za jedan narod, organiziranje crkvenih svečanosti i slavljenje krsne slave RS istog tog datuma, sa isključivo jednom religijskom skupinom i jednim narodom, predstavlja nedozvoljenu diskriminaciju drugih naroda i socijalnih grupa bez opravdanog i legitimnog cilja, kako je to utvrdio i Ustavni sud BiH.
"Na isti način očekujem i preduzimanje adekvatnih mjera od Ureda visokog predstavnika u BiH OHR", saopćio je Bećirović.
Skupština srpskog naroda u BiH je 9. januara 1992. u Sarajevu donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.
Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koje je Haški tribunal osudio zbog ratnih zločina.
U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.
Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.
Tokom rata od 1992. do 1995. godine ubijeno je više od 100.000 ljudi, a dvije trećine stanovništva je raseljeno više od dva miliona ljudi, polovica od ukupnog broja prijeratnih stanovnika.
U srebreničkom genocidu, nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela taj gradić na istoku Bosne i Hercegovine u julu 1995. godine, ubijeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za njih oko 1.000 se još uvijek traga.
Za genocid i zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.
Ustavni sud BiH svojom presudom nije osporio pravo na obilježavanje dana Republike Srpske, ali je utvrdio da praznik ne može biti obilježavan 9. januar.
Venecijanska komisija je ocijenila da je ovaj praznik diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja.
