Katar je postao ključni posrednik u osiguravanju oslobađanja više od 200 talaca koje drže militanti Hamasa nakon njihovog napada na Izrael 7. oktobra.
Dvije izraelske žene koje su bile zarobljene u opkoljenoj Gazi puštene su u ponedjeljak, nakon što je u petak Hamas oslobodio dvoje talaca s dvojnim američko-izraelskim državljanstvom.
Iako je uloga male zaljevske države bogate plinom u oslobađanju talaca učvrstila njenu reputaciju globalnog posrednika, boravak Hamasovih političkih lidera u Kataru mogao bi zakomplikovati napore Dohe u eventualnim daljim pregovorima, pišu svjetski mediji.
Pozivi katarskih posrednika
Dok Izrael priprema kopnenu ofanzivu na Gazu, katarski posrednici pozivaju Hamas da ubrza tempo oslobađanja talaca, uključujući žene i djecu koji su zatočeni u enklavi i da to učini ne očekujući izraelske ustupke, javio je Rojters (Reuters) pozivajući se na izvore koji su upućeni u pregovore.
Zaljevska država, u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama, vodi pregovore o posredovanju s Hamasom i izraelskim zvaničnicima oko oslobađanja više od 200 talaca zarobljenih u prekograničnom napadu palestinske grupe 7. oktobra.
Nakon što je Hamas oslobodio četiri taoca do ponedjeljka, 22. oktobra, Katar sada razgovara o oslobađanju većeg broja civila s Hamasom i Izraelom, rekao je izvor Rojtersu u utorak dodajući da pregovori napreduju.
Razgovori se ne odnose ni na jednog od izraelskih vojnika koje drži Hamas, rekli su diplomate i regionalni izvor upoznati s razgovorima. Glasnogovornik Hamasa Osama Hamdan rekao je u subotu da je sudbina zarobljenika izraelske vojske povezana s mogućom razmjenom zarobljenika ali da se o tome neće razgovarati dok Izrael ne prestane napadati Gazu.
Među argumentima za koje tri izvora kažu da Katar možda koristi u svojim kontaktima s Hamasom je da bi oslobađanje velike grupe civilnih talaca olakšalo veliki logistički teret za militantnu grupu dok se priprema za sukob s Izraelom.
U Vašingtonu su dva američka izvora izjavila da je američko razumijevanje da Katar vrši pritisak na Hamas da odmah oslobodi veliku grupu talaca i da ne očekuje nikakve izraelske ustupke zauzvrat.
Vjeruje se da su 222 osobe starosti od devet mjeseci do 85 godina zarobljene 7. oktobra kada su Hamasovi i drugi militanti upali u južni Izrael i usmrtili više od 1.400 ljudi.
Kao odgovor, Izrael je pokrenuo bombardovanje Gaze u kojem je, prema podacima palestinskih vlasti u Gazi, u prvih 18 dana ubijeno više od 5.700 ljudi, dok su hiljade ljudi ranjeno, porodice zatrpane u ruševinama svojih stambenih blokova a milion Palestinaca raseljeno.
Sjedinjene države su, ističe Rojters, savjetovale Izrael da odustane od kopnenog napada i obavještavaju Katar o tim naporima dok zaljevska država nastoji posredovati u daljnjem oslobađanju talaca.
Delikatno balansiranje
Pregovori oko sudbine više od 200 talaca stavili su Katar u centar međunarodne pažnje ali i u delikatnu situaciju međunarodnog balansiranja jer mala država na Arapskom poluostrvu istovremeno održava odnos s onima koje Zapad smatra militantnim grupama, dok pokušava očuvati svoje bliske sigurnosne veze sa SAD, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Prema aranžmanima koji proizilaze iz prošlih sporazuma o prekidu vatre Hamasa s Izraelom, emirat je isplatio plate državnim službenicima u Pojasu Gaze, osigurao je direktne gotovinske transfere siromašnim porodicama i ponudio druge vrste humanitarne pomoći Palestincima u Gazi.
Katar je, dodaje AP, također bio domaćin Hamasove političke kancelarije u glavnom gradu Dohi više od jedne decenije.
Među zvaničnicima koji se tamo nalaze je Khaled Mashaal, prognani član Hamasa koji je preživio izraelski pokušaj atentata u Jordanu 1997. koji je prijetio da poremeti mirovni sporazum te zemlje s Izraelom. Tu je i Ismail Haniyeh, Hamasov vrhovni vođa, napisao je Asošiejtid pres, dodajući da su obojica pod sankcijama SAD.
Iako je zbog političkog spora Katar suočen s višegodišnjim bojkotom četiri arapske zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju, Vašington smatraju Katar glavnim saveznikom izvan NATO-a, a Doha ima proširenu trgovinsku i sigurnosnu saradnju s Amerikom.
Baza Al-Udeid služila je kao ključni čvor u američkom haotičnom povlačenju iz Afganistana, dok je Katar također bio domaćin talibanskim zvaničnicima s kojima je Vašington ranije pregovarao o okončanju najdužeg američkog rata.
Istaknuti posrednik
Katar je proveo skoro dvije decenije raspoređujući svoje bogatstvo nafte i plina, moćni televizijski kanal Al Jazeera i značajan dio svog sve vještijeg diplomatskog kora, kako bi postao jedan od najneophodnijih svjetskih posrednika, piše Gardijan (The Guardian).
"Posredovanje i rješavanje sukoba su suštinski dio naše vanjske politike", rekao je katarski zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Katarske ambicije kao posrednika postale su globalno istaknute prije deset godina, kada su u Dohi pod pokroviteljstvom SAD osnovane "političke kancelarije" za Hamas i talibane - baze nalik ambasadama za visoke ličnosti - kako bi se olakšali pregovori.
"Politička kancelarija Hamasa otvorena je u Kataru 2012. godine u koordinaciji s vladom Sjedinjenih Država, nakon zahtjeva SAD za otvaranje komunikacijskog kanala s Hamasom", rekao je katarski zvaničnik.
Tu inicijativu administracije predsjednika Baracka Obame, nastavili su Donald Trump i Joe Biden, napisao je list, dodajući da je Katar do sada posredovao u sporovima koji uključuju dugu i rastuću listu zemalja izvan Gaze i Afganistana, od Jemena, Libana i Sirije, do Sudana, Čada i Eritreje.
Paket inicijativa posredovanja
Najnovije oslobađanje izraelskih talaca prethodnih dana, označilo je treći put u dva mjeseca da je posredovanje Katara odigralo ulogu u olakšavanju pregovora između ogorčenih protivnika, napisao je Vašington post (The Washington Post).
Katar je, naglašava list, pomogao u septembru da se osigura oslobađanje petorice Amerikanaca koje je držao Iran, dok je ranije ovog mjeseca bio angažovan u naporima da se oslobode ukrajinska djeca koju drži Rusija.
U prošlosti je Katar pokušavao posredovati u sporovima između Hamasa i rivalskog palestinskog pokreta Fatah na Zapadnoj obali. Tadašnji katarski emir, šeik Hamad bin Khalifa Al Thani, 2012. je postao prvi šef države koji je posjetio Gazu pod kontrolom Hamasa, obećavši stotine miliona dolara pomoći.
Katar je također zadržao odnose na niskom nivou s Izraelom u vrijeme kada su se druge zaljevske zemlje čvrsto protivile bilo kakvom pristupu. Devedesetih godina, Katar je dozvolio izraelsku trgovinsku kancelariju kao jedinu ispostavu zemlje u Zaljevu.
Nakon što je preuzeo dužnost od svog oca, sadašnji emir, Tamim bin Hamad al-Thani, odbio je slijediti neke od susjeda Katara u potpunoj normalizaciji odnosa s Izraelom. Katarski zvaničnici rekli su da bi takav korak samo uslijedio nakon mira između Izraela i Palestinaca.
Diplomatski pohodi su, prema pisanju Vašington posta, dio paketa inicijativa "meke moći" koje je Katar koristio da ojača svoj globalni položaj i razlikuje se od regionalnih rivala, napor koji uključuje smještaj kampusa američkih univerziteta i podršku sportskim timovima, uključujući organizovanje Svjetskog prvenstva 2022. .
Posredovanje, posebno kada koristi Sjedinjenim Državama, također se koristi kao zaštita od kritika koje je Katar dobio zbog podrške grupama koje zapadne zemlje smatraju terorističkim organizacijama, napisao je list.
Izraelske sumnje
Katarska istorija skrivanja Hamasovih političkih lidera mogla bi zakomplikovati napore Dohe da se predstavi Izraelu kao posrednik u pregovorima oko puštanja talaca, ukazuje NBC.
Postoje nade da bi oslobađanje talaca moglo otvoriti put širim razgovorima o dopremanju humanitarne pomoći u Gazu, ističe američki televizijski kanal dodajući da se nakon oslobađanja dviju žena u petak, predsjednik Joe Biden zahvalio "vladi Katara i vladi Izraela na njihovom partnerstvu u ovom poslu".
Međutim, ističe NBC, Eldad Shavit, viši istraživač na Institutu za nacionalnu sigurnost u Tel Avivu, upozorava da je oslobađanje manjeg broja talaca "vjerovatno manipulacija" Hamasa.
Dodao je da misli da se Hamas nada da će izvršiti pritisak i na međunarodnu zajednicu i na Izrael "da ne nastave s vojnim planovima".
Upitno je hoće li to uopšte biti moguće, kaže Michael Horowitz, šef obavještajne službe u Le Beck International, konsultantskoj kompaniji za sigurnost i upravljanje rizicima.
On smatra da će mnogi Izraelci, s obzirom na to da je Hamas ubio više od 1.000 civila u terorističkim napadima 7. oktobra, tvrditi da je kopnena invazija koja se završava potpunim uništenjem Hamasa jedini prihvatljiv ishod.
Facebook Forum