Izraelska kopnena ofanziva protiv militantne grupe Hamas u Gazi, jednom od najgušće naseljenih mjesta na svijetu, mogla bi početi u bilo kojem trenutku.
Dok su izraelski krajnji scenariji o poslijeratnoj budućnosti Gaze još uvijek nejasni, pojedini stručnjaci upozoravaju da povratak na prijašnji status quo okupacije i otvorenog sukoba nije održiv, pišu svjetski mediji.
Sve manje optimizma
Izrael obećava da će uništiti Hamas u nemilosrdnom napadu na pojas Gaze, ali bez jasnog plana kako upravljati opustošenom palestinskom enklavom čak i ako trijumfuje na bojnom polju, napisao je Rojters (Reuters).
Pod šifrovanim nazivom "Operacija gvozdenih mačeva" (Swords of Iron), vojna kampanja će biti bez premca u svojoj žestini i drugačija od svih koje je Izrael izveo u Gazi u prošlosti, smatraju regionalni i zapadni zvaničnici.
Izrael je, ističe agencija, mobilisao rekordnih 360.000 rezervista i bez prestanka bombarduje malu enklavu nakon Hamasovog napada na južni Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1.400 Izraelca, uglavnom civila.
Neposredna izraelska strategija je, prema riječima trojice regionalnih zvaničnika koji su upoznati s razgovorima između američkih i bliskoistočnih čelnika, uništiti infrastrukturu Gaze, čak i po cijenu velikih civilnih žrtava, potisnuti narod enklave prema egipatskoj granici.
Cilj je zatim krenuti za Hamasom dizanjem u zrak podzemne tunele koje je grupa izgradila za kako bi upadala na teritoriju Izraela i obavljala svoje planirane operacije.
Međutim, izraelski zvaničnici su rekli da nemaju jasnu ideju o tome kako bi mogla izgledati poslijeratna budućnost.
Posljedice eksplozije u gradu Gaza
Neki od pomoćnika američkog predsjednika Joea Bidena zabrinuti su da, iako bi Izrael mogao izraditi efikasan plan za nanošenje trajne štete Hamasu, još nije formulirao izlaznu strategiju, rekao je izvor u Vašingtonu upoznat s tim pitanjem.
Arapski zvaničnici su također uznemireni što Izrael nije postavio jasan plan za budućnost enklave, kojom Hamas vlada od 2006. godine i u kojoj živi 2,3 miliona ljudi.
Izraelska kopnena invazija tek treba da počne, ali vlasti Gaze kažu da je 3.500 Palestinaca već ubijeno u zračnom bombardovanju, od kojih su oko trećina djeca - što je, naglašava Rojters, veći broj žrtava nego u bilo kojem prethodnom sukobu između Hamasa i Izraela.
Izrael se borio u tri prethodna sukoba s Hamasom, 2008.-2009., 2012. i 2014. godine, i pokrenuo je ograničene kopnene invazije tokom dvije od tih kampanja, ali za razliku od danas, izraelski lideri nikada nisu obećali da će uništiti Hamas jednom zauvijek. U ta tri sukoba, ističe Rojters, poginulo je nešto manje od 4.000 Palestinaca i manje od 100 Izraelaca.
U Vašingtonu je ipak manje optimizma da će Izrael biti u stanju potpuno uništiti Hamas i američki zvaničnici vide male šanse da Izrael želi zadržati bilo koju teritoriju Gaze ili je ponovo okupirati, rekao je američki izvor, dodajući da bi vjerovatniji scenario bio da izraelske snage ubiju ili zarobe što više pripadnika Hamasa, dignu u zrak tunele i raketne radionice, a zatim potraže način da proglase pobjedu i odu.
Međutim, ističe Rojters, strah u cijelom regionu je da će rat eksplodirati izvan granica Gaze, s libanonskim Hezbolahom i Iranom koji ga podržava, otvarajući nove velike frontove podrške Hamasu.
Postoji i široko rasprostranjena zabrinutost da bi nasilje moglo zahvatiti teritoriju Zapadne obale, gdje je od početka godine poginulo na stotine Palestinaca u ponovljenim sukobima s izraelskim vojnicima i naseljenicima.
Nekoliko mogućih scenarija
Izrael priprema kopnenu invaziju na pojas Gaze s jednim jasnim ciljem: uništiti sposobnost Hamasa da tamo vlada. Međutim, Izrael nije ponudio nikakve naznake šta bi se dalje moglo dogoditi, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Ako Hamas sada bude efektivno svrgnut, jedna od opcija je da Izrael pošalje svoje snage da ponovo okupiraju pojas Gaze, kao što je to činio do 2005. godine.
Michael Milshtein, stručnjak za palestinska pitanja i bivši izraelski obavještajac u izraelskoj vojsci sada na Univerzitetu u Tel Avivu, smatra da je ta ideja problematična jer bi u tom slučaju "Izrael bio odgovoran za 2,2 miliona ljudi, uglavnom veoma siromašnih" i da bi bilo "dosta otpora".
Još jedna ideja koja dobija na snazi je da Izrael slomi Hamas, izađe iz Gaze i pusti Palestince i njihove pristalice da shvate šta će se dalje dogoditi. Prema ovom scenariju, "Izrael će se isključiti iz Pojasa Gaze. (...) Za razliku od prošlosti, Palestincima u Pojasu Gaze nećemo pružiti ništa...", rekao je Yaakov Amidror, još jedan bivši Netanyahuov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Međutim, naglašava Volstrit džurnal, Izrael je i dalje odgovoran za brigu o Pojasu Gaze prema međunarodnom pravu, i mogao bi se suočiti sa masovnim kritikama ako pokuša oprati ruke od svojih dužnosti kako bi osigurao da Palestinci u Gazi imaju hranu, vodu i druge potrepštine za život.
Treća mogućnost bi bila da Izrael očisti put za povratak na vlast Palestinske uprave (PU) koju podržavaju SAD, a koja upravlja Zapadnom obalom. Ali slabe palestinske vlasti, sa sjedištem u gradu Ramallah na Zapadnoj obali, nisu se vratile otkako su ga borci Hamasa protjerali iz Gaze 2007. godine.
Pitanje je da li bi grupa, koju predvodi njen 87-godišnji predsjednik Mahmoud Abbas, mogla ojačati vlast u Pojasu Gaze, naglasio je list, ukazujući da su višestruki politički napori da se PU vrati na vlast u Gazi do sada bili neuspješni.
Postoji i scenario, u kojem humanitarna situacija u Gazi postaje toliko strašna da civili u velikom broju bježe u susjedni Egipat.
Međutim, ističe Volstrit džurnal, ni Egipat ni Hamas ne žele da Palestinci pobjegnu preko granice, dok mnogi stanovnici Gaze strahuju da se nikada neće moći vratiti ako odu.
Opcija 'razoružanog Hamasa na vlasti'
Oblik sljedećeg odnosa između Izraela i Gaze može ovisiti, između ostalih faktora, od onoga što će ostati od Hamasa i Gaze kada borbe prestanu, napisao je Vašington post (The Washington Post), ističući da se opcije kreću i do scenarija gdje demilitarizovani Hamas čini tehničku vlast.
Taj scenario, u kojem političko krilo Hamasa preživi da upravlja enklavom je malo vjerovatan ali nije nemoguć, smatra dugogodišnji kolumnista lista Haaretz Yossi Melman, koji u razgovoru za Vašington post kaže da zvaničnici razmatraju tu mogućnost uglavnom zato što bi to podržalo strateški prioritet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
To je, ukazuje Melman, nastavak podjele palestinskog naroda između Hamasa i Palestinske uprave koja upravlja Zapadnom obalom - što je "uvijek bio scenario iz snova za Izrael, razoružani Hamas koji ostaje na vlasti".
Ipak, smatraju stručnjaci, čak i ako Izrael ubije svakog vođu Hamasa u Gazi i sruši svaki tunel, "uništenje" organizacije možda neće biti moguće, napisao je Vašington post, dodajući da Hamas ima vođe koji su prognani, ali aktivni i za koje se zna da se kreću između Bejruta, Istanbula i Dohe u Kataru.
Istovremeno, dodaje list, pristalice Hamasa, mogu se naći ne samo u Gazi, već i na cijeloj Zapadnoj obali i drugdje.
Vakuum koji bi uslijedio nakon svrgnutog Hamasa trebalo bi da popuni neko upravljačko tijelo koje bi moglo obnoviti devastiranu enklavu dok bi spriječilo Hamas da se regeneriše, ocjenjuje vašingtonski list, ukazujući na mišljenja analitičara koji kažu da bi nedavno otopljenje u odnosima Izraela sa arapskim državama moglo pružiti način.
Prije napada Hamasa, Saudijska Arabija je razgovarala s Bidenovom administracijom o uspostavljanju veza s Izraelom. Moguće je da bi Rijad mogao igrati ulogu u posredovanju u dolasku palestinskih vlasti u grad Gazu.
Međutim, spremnost država Perzijskog zaljeva i drugih vlada da pomognu Izraelu da napravi završnicu, može ovisiti o tome kako će se rat u Gazi završiti, napisao je Vašington post, dodajući da je svijet bio šokiran Hamasovom brutalnošću, ali iskustvo pokazuje da će civilne žrtve i humanitarna agonija u Gazi narušiti podršku javnosti.
Prekid vatre – prvi korak
Uzimajući u obzir duboku neizvjesnost o tome kako se odvija izraelska vojna ofanziva protiv Hamasa i kako regija reaguje, stručnjaci smatraju da je gotovo nemoguće izraditi plan za Gazu u ovom trenutku, ukazuje NBC.
Za Palestince, neposredna prijetnja koju predstavljaju izraelski zračni napadi na Gazu i njegova naredba da više od milion civila napusti sjevernu Gazu onemogućavaju razmišljanje o bilo kakvim budućim političkim aranžmanima, a još manje razmatranje prijedloga vlada za koje Palestinci vjeruju da su ih napustile, rekao je Yousef Munayyer, viši saradnik u Arapskom centru sa sjedištem u Vašingtonu.
Prvi i najhitniji korak koji je sada potreban je prekid vatre, nakon čega slijedi diplomatija, rekao je Munayyer naglašavajući da su pretpostavke iza izraelske vojne akcije u Gazi bile pogrešne i samo ponavljaju prošle neuspjehe.
Američki pristup posljednjih godina bio je fokusiranje na pomirenje između Izraela i njegovih arapskih susjeda, što je ideja pokrenuta pod administracijom Donalda Trumpa, kao način postavljanja uslova za konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Ali, Munayyer smatra da se to pokazalo kao velika greška.
"Ono što danas vidimo na terenu je cijena koju plaćamo za ignorisanje hitnosti rješavanja ovog pitanja", rekao je on naglasivši da je "postojao veliki stepen oholosti od strane američkih zvaničnika koji su mislili da je to u redu".
Izrael će morati preispitati svoje pretpostavke iz prošlosti kako bi prekinuo krug sukoba, kaže Gershon Baskin, direktor za Bliski istok pri Međunarodnoj organizaciji zajednica sa sjedištem u Londonu, koja se bavi zaštitom ljudskih prava i izgradnji mira.
Baskin kaže da "ako postoji šansa za novo sutra, sa Gazom koja bi mogla živjeti u miru s Izraelom, to mora biti Gaza koja je otvorena i razvijena, gdje ljudi imaju posao i šansu za bolji život i budućnost.(...) Ne možemo zatvoriti 2,5 miliona ljudi u kavez u Gazi i očekivati da se neće pobuniti protiv nas."
Facebook Forum