Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), i Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta, odbili su se izjasniti o krivici po optužnici u kojoj se terete da su počinili krivično djelo "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
"Ne znam zbog čega je podignuta optužnica protiv mene. Ne razumijem optužnicu", kazao je Dodik na ročištu održanom u ponedjeljak, 16. oktobra.
Dodik nije želio ustati kad je trebao dati lične podatke i kad se trebao izjasniti o krivici kazavši da ga "bole leđa".
Sutkinja Jasmina Dedović Ćosić je kontatirala da se radi o "nepoštivanju suda" i , po službenoj dužnosti, donijela odluku prema kojoj su se Dodik i Lukić izjasnili da nisu krivi.
Dodika je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine optužilo da je kao predsjednik RS-a 7. jula proglasio dva zakona koja su predviđala da se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na području RS-a.
Dodiku i Lukiću prijeti zatvorska kazna do pet godina zatvora i zabrana rada u svim javnim institucijama i preduzećima.
Po izlasku iz suda Dodik je medijima rekao da su Sud i Tužiteljstvo BiH "neustavni, nelegalni i nametnuti", a cijeli proces je nazvao "političkim". Kazao je da su zakoni koje je on potpisao, a zbog čega je pogignuta optužnica protiv njega i Lukića, prošli sve ustavne procedure u Narodnoj skupštini RS.
Najavio je da će se "braniti kao predsjednik RS-a" te da se "na ovaj način razgrađuje BiH".
Žalio se i da mu je optužnica dostavljena na latinici, a ne na ćirilici i jeziku koji razumije.
Dodik je kazao da se radi o ''kriminalnom poduhvatu kojeg čini (visoki predstavnik Christian) Schmidt i američki ambasador u BiH (Michael Murphy)".
Dodik, proruski orijentirani predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjene Kraljevine.
Pojačano je prisustvo policije, posebno na širem području oko zgrade Suda Bosne i Hercegovine.
Kad počinje suđenje, ko su tužioci?
Suđenje Dodiku i Lukiću trebalo bi, prema zakonu, početi u idućih 60 dana.
Lukićev advokat Miljkan Pucar medijima je kazao da se ročište očekuje za 15 dana.
Sud BiH do tad treba odrediti sudiju. U ovom predmetu neće biti tročlano sudsko vijeće, budući da je maksimalna zaprijećena zatvorska kazna do pet godina zatvora.
Goran Bubić, Dodikov branilac, po okončanju ročišta je kazao da "ima saznanja kako je planirano da ovaj predmet, mimo CMS-a, bude dodijeljen sudiji Goranu Radeviću".
Radević je jedan od dvojice sudaca koji su glasali za osuđujuću prvostepenu presudu bivšem premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću i drugima u predmetu "Respiratori".
Ko su tužitelji u predmetu protiv Dodika?
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nakon ročišta o izjašnjenju o krivici je ustvrdio da su "svi tužitelji iz Sarajeva". Samo jedna tužiteljica je rođena u tom gradu.
Nives Kanevčev, porijeklom iz Dubrovnika, diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Od decembra 2015. je na poziciji tužiteljice u Tužiteljstvu BiH. Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH koje imenuje i prati rad svih sudaca i tužitelja u BiH, kaznila ju je 2017. godine umanjenjem plaće za 20 posto tokom devet mjeseci za, pored ostalog, odavanje povjerljivih informacija i nemar u radu. Kažnjena je jer je 2013. godine, kad je bila glavna tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, dala federalnom premijeru Nerminu Nikšiću informacije u 16 predmeta u vezi s Bosnalijekom.
Nedim Ćosić rođen je u Tuzli i školovao se na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Radio je u katastru Općinskog suda u Sarajevu, gdje je u martu 2013. imenovan za suca. Od maja 2023. godine je državni tužitelj. Ćosić je bio sudac u predmetu u kojem je sutkinja Azra Miletić prvo osuđena na dvije i po godine zatvora, a potom 2021. godine pravosnažno oslobođena optužnice za primanje mita. Ramo Brkić, bivši komesar policije, pravosnažno je u povezanom predmetu osuđen 2022. godine za davanje mita, na četiri godine i 11 mjeseci zatvora.
Biljana Golijanin rođena je u Sarajevu, a diplomirala je na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu 2000. godine. Karijeru je počela u Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj, da bi 2010. godine bila imenovana za tužiteljicu Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu, u Federaciji BiH. Tužiteljica je državnog Tužiteljstva BiH od 2016. godine. Golijanin je bila državna tužiteljica u više predmeta tzv. povratnika sa stranih ratišta u Siriji.
Za šta se Dodik tereti?
Dodik je optužen da je kao predsjednik RS-a donio 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona objavljivanju zakona i drugih propisa RS.
Izmjene zakona je izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata, na sjednici 21. juna 2023. godine.
Prema tim izmjenama, odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta neće se objavljivati u Službenom glasniku RS i primjenjivati u ovom entitetu.
Dodik je optužen i da je 7. jula donio još jedan Ukaz, o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 1. jula 2023. poništio taj zakon koji se odnosi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao i izmjene zakona kojim se regulira rad Službenog glasnika RS.
Tad je, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim je neprovođenje odluka visokog predstavnika krivično djelo, a kazna može iznositi do pet godina zatvora, te zabranu vršenja bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.
U optužnici se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) obavezujuće". Tužiteljstvo navodi da je to Dodik učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".
Dodikova odbrana je dva puta tražila izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je optužnicu potvrdila. Izuzeće je traženo zbog “sumnje u njenu nepristrasnost”, a Sud BiH je oba zahtjeva odbio.
Za šta je optužen Lukić?
Miloš Lukić je optužen da je, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS, "omogućio sprovođenje procedure objave" Dodikovih ukaza 9. jula 2023. godine.
U optužnici protiv Lukića se, također, navodi da su odluke OHR-a u BiH obavezujuće, te da je počinio krivično djelo "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
Inače, Sud BiH je 9. oktobra odbio prigovore Dodikovih i Lukićevih advokata koji su pokušavali poništiti optužnicu zbog navodne Schmidtove nelegitimnosti.
Sud je odbio i zahtjeve odbrane za izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je potvrdila optužnicu.
