Tunis je u ponedjeljak, 2. oktobra, objavio da će odbiti tranšu sredstava koju je poslala Evropa kako bi pomogla toj državi opterećenoj dugovima da patrolira Sredozemnim morem radi sprječavanja novih talasa migranata koji se kreću ka evropskim obalama.
Odbijanje sredstava dovodi u pitanje ovogodišnji sporazum s Evropskom unijom (EU), vrijedan više od milijardu eura, kojem se pojedine evropske zemlje, uključujući Njemačku, protive uz tvrdnje da se on ne bavi pitanjima ljudskih prava i političkom situacijom u Tunisu nakon što je Kais Saied preuzeo vlast, pišu svjetski mediji.
Mali iznos
Predsjednik Tunisa Kais Saied odbio je finansijsku podršku koju je Evropska unija najavila u septembru, rekavši da je iznos mali i da je u suprotnosti sa sporazumom koji je potpisan prije tri mjeseca, javio je Rojters (Reuters).
Saiedov potez bi, ukazuje agencija, mogao potkopati "strateško partnerstvo" iz jula koje uključuje mjere za borbu protiv trgovaca ljudima i jačanje granica, a do kojeg je došlo tokom naglog porasta broja brodova s ljudima koji su krenuli ka Evropi iz te sjevernoafričke zemlje.
Evropska komisija je prošlog mjeseca saopštila da će isplatiti 127 miliona eura pomoći Tunisu kao dio sporazuma za borbu protiv imigracije iz Afrike u Evropu.
Međutim, Saied je rekao da "Tunis odbacuje ono što je EU objavila, ne zbog malog iznosa... već zato što je prijedlog u suprotnosti s memorandumom o razumijevanju potpisanom u julu".
Julski sporazum uključivao je obećanje od milijardu eura pomoći narušenoj ekonomiji Tunisa, spašavanje državnih finansija i rješavanje migrantske krize. Manji iznos koji je Evropa objavila krajem septembra, međutim, frustrirao je tuniske vlasti koje nastoje da poboljšaju javne finansije.
Tunis je prošle sedmice odgodio posjetu delegacije Evropske komisije radi razgovora o detaljima sporazuma o migraciji. U septembru je također odbio prisustvo pet članova odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta na sastancima o političkoj situaciji u Tunisu, rekavši da neće dozvoliti miješanje u njegove poslove.
Spor između dvije strane se, naglašava Rojters, poklopio s dolaskom rekordnog broja migranata iz Tunisa i sjeverne Afrike na italijansko ostrvo Lampeduzu.
'Nestrpljiva' Evropa
Dok Said optužuje Evropsku uniju da nije slijedila sporazume sklopljene ranije ove godine o pomoći Tunisu da patrolira svojim granicama, suzbija krijumčarenje i balansira svoj budžet, predstavnici EU odbacuju zabrinutost oko pitanja sporazuma vrijednog više od milijardu eura, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press).
Ambasador EU u Tunisu Marcus Cornaro smatra da su Saiedove primjedbe umjesto konfrontacije pokazale da su obje strane željne da ga provedu.
Saiedova izjava da je evropski plan za početnu ratu u suprotnosti sa sporazumom "govori o nestrpljenju i želji Tunisa da ubrza implementaciju", rekao je on tuniskim medijima naglasivši da je Evropa također nestrpljiva da produbi svoje veze s Tunisom.
Tunis se, ističe Asošiejtid pres, pojavio kao jedno od ovogodišnjih primarnih polaznih tačaka za migrante i izbjeglice, među kojima su mnogi pobjegli od rata i siromaštva i koji žele doći do Evrope.
Više od 90.000 ljudi je do sada ove godine prešlo Mediteran od Tunisa do Italije, ukazuje AP na podatke UNHCR-a, dodajući da je većina to učinila čamcima do Lampeduze, malog ostrva bližeg sjevernoj Africi nego italijanskom kopnu.
Kako se broj dolazaka povećao prošlog mjeseca, Evropska komisija je objavila da će Tunisu poslati početnih 127 miliona eura, gdje je više od polovine tih sredstava namijenjeno za migracije - za borbu protiv krijumčarenja, podršku tuniskom provođenju zakona i olakšavanje povratka migranata u njihove zemlje porijekla.
Pristalice, uključujući talijansku premijerku Giorgiu Meloni, pozdravile su sporazum Evrope s Tunisom kao regionalni model. Međutim, kritičari, među kojima je i Njemačka, dovode u pitanje njegovu efikasnost i brinu se da to može dovesti do financiranja Saiedove vlade dok tuniska ekonomija propada, a politički protivnici su u zatvoru.
Otkako je preuzeo vlast 2019. godine, Saied je više puta okarakterizirao migrante iz podsaharske Afrike kao nasilne i prijetnje Tunisu. Iako je odbacio optužbe za rasizam, te su se primjedbe poklopile s porastom nasilja protiv crnaca u Tunisu i izazvale široku osudu, uključujući trgovinske partnere i Svjetsku banku, čija pomoć je neophodna Tunisu za jačanje posrnule ekonomije.
Saied je ranije rekao da nema namjeru da Tunis pretvori u evropsku graničnu stražu nakon prijedloga da se migrantima iz podsaharske Afrike protjeranim iz Evrope omogući preseljenje u Tunis, iako su, dodaje AP, prethodni okviri dozvoljavali evropskim zemljama da pošalju tražitelje azila koji bi se suočili s opasnošću u svojim zemljama porijekla u "sigurne treće zemlje".
Prisilna vraćanja u pustinje
Migranti iz subsaharske Afrike pričali su za Gardijan (The Guardian) o svom užasu zbog prisilnog vraćanja u udaljene pustinjske regije gdje su neki umrli od žeđi dok su pokušavali prijeći granicu s Tunisom.
Izvještaji o tome da Tunis odvodi ljude u pustinju pojavili su se u julu, kada su društvenim mrežama počele kružiti fotografije koje sugerišu da tražitelji azila umiru od žeđi i ekstremne vrućine nakon što su ih tuniske vlasti navodno potisnule. Nakon ovih optužbi, vlada Tunisa suočila se sa žestokim kritikama međunarodne štampe, ali je negirala bilo kakvu nepravdu.
Međutim, u nizu nedavno obavljenih intervjua sa skoro 50 migranata u Sfaxu, Zarzisu, Medeninu i Tunisu, većina je za Gardijan potvrdila da je nasilno vraćena u pustinju između kraja juna i kraja jula.
"Početkom jula, tuniska policija uhvatila nas je u Sfaxu", rekla je Salma, 28-godišnja Nigerijka. "Mog dvogodišnjeg sina i mene su odveli neki policajci i vratili u pustinju na libijskoj granici. Mog muža su uhvatili drugi graničari i ne znam šta se s njim dogodilo.''
Grupe za ljudska prava pozivaju Brisel da zauzme oštriji stav prema optužbama da tuniske vlasti tjeraju ljude nazad u napuštena pogranična područja, često s fatalnim ishodom. Prema riječima zvaničnika velike međuvladine organizacije, tuniske vlasti su samo u julu premjestile više od 4.000 ljudi u vojne tampon zone na granicama s Libijom i Alžirom.
"Oko 1.200 ljudi vraćeno je na libijsku granicu samo u prvoj sedmici jula", rekao je izvor, koji je želio ostati anoniman. Do kraja avgusta, dodao je, njihova organizacija je znala za sedam ljudi koji su umrli od žeđi nakon što su gurnuti nazad.
Ova tvrdnja je u oštroj suprotnosti s nedavnom izjavom ministra unutrašnjih poslova Tunisa Kamela Fekiha, koji je priznao da su "male grupe od šest do 12 ljudi" potiskivane, ali je negirao bilo kakvo maltretiranje ili oblik "kolektivne deportacije".
Svjedočenja migranata i tvrdnje nevladinih organizacija će, prema ocjeni Gardijana, vjerovatno povećati pritisak na evropske zakonodavce da iznesu zabrinutost za ljudska prava pred tuniskim vlastima dok idu naprijed prema sporazumu za zaustavljanje neregularnih migracija.
Ipak, sporazum je sve više na udaru kritika, ističe list, dodajući da je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno izjavila da ljudska prava i vladavina zakona nisu "razmatrani na odgovarajući način".
Facebook Forum