Dostupni linkovi

Zašto je zdravlje planete Zemlje u opasnoj zoni?


Djelovanjem ljudi svijet je gurnut u opasnu zonu s obzirom na stanje nekoliko ključnih indikatora zdravlja planete što prijeti da izazove dramatične promjene u opštem stanju Zemlje.
Djelovanjem ljudi svijet je gurnut u opasnu zonu s obzirom na stanje nekoliko ključnih indikatora zdravlja planete što prijeti da izazove dramatične promjene u opštem stanju Zemlje.

Sistem koji podržava život na Zemlji toliko je oštećen da je planeta "daleko izvan sigurnog prostora za čovječanstvo", upozorili su naučnici. Njihova procjena je otkrila da je šest od ukupno devet "planetarnih ograničenja" prekršeno zbog zagađenja i uništavanje prirode koje su uzrokovali ljudi. Zašto?

Planetarna ograničenja su granice postavljene 2009. godine za ključne globalne sisteme i odnose se na klimu, vodu, prirodni diverzitet, preko kojih se ugrožava mogućnost održavanja zdravlja planete.

Indikatori za ograničenja ažurirani su 2015. godine, kada ih se moglo procijeniti samo sedam. Danas ih ima devet.

Naučnici su analizirali devet međusobno povezanih "planetarnih ograničenja" koji se definišu kao pragovi unutar kojih treba da ostane svijet kako bi se osigurala stabilnost planete pogodne za život. Prekoračeno je šest "planetarnih ograničenja".

Djelovanjem ljudi svijet je gurnut u opasnu zonu s obzirom na stanje nekoliko ključnih indikatora zdravlja planete što prijeti da izazove dramatične promjene u opštem stanju Zemlje. Ovu upozoravajuću analizu uputilo je 29 naučnika iz osam država svijeta, a studija je objavljena u časopisu Science Advances.

Šest indikatora koji uvode planetu u "opasnu zonu" su klimatske promjene, integritet biosfere u koji ulazi biodiverzitet, dostupnost svježe vode, eksploatacija zemljišta, zagađenje hranljivim tvarima ili proces koji se takođe zove eutrofikacija, zagađenje novim entitetima što se odnosi na zagađenje koje su izazvali ljudi poput mikroplastike i radioaktivnog otpada. Samo kategorije zakiseljavanja okeana, onečišćenja vazduha i oštećenja ozona ostaju unutar ograničenja.

Na primjeru procesa eutrofikacije ili zagađenja hranljivim tvarima vidi se kako se ubrzava odumiranje života u prirodi - prekomjerne količine hranjivih tvari mogu da dovedu do ozbiljnijih problema kao što je nizak nivo kiseonika otopljenog u vodi. Jak rast algi blokira svjetlost koja je potrebna za rast biljaka, poput morskih trava. Kad alge i morska trava umru, raspadaju se. U procesu truljenja troši se kiseonik iz vode i to dovodi do niskog nivoa rastvaranja kiseonika u vodi što može ubiti ribe, rakove, kamenice i druge vodene životinje.

Planetarna ograničenja koriste specifičnu metriku, kao što je nivo CO2 u atmosferi koji utiče na klimatske promjene. Sistem Zemlje je otporan na određeni nivo promjene tako da je većina granica postavljena na razinu više od one koja je istrajavala u posljednjih 10.000 godina.

Na primjer, CO2 je bio na 280 čestica na milion, kako se mjeri nivo koncentracije kontaminacije po ukupnoj masi, do industrijske revolucije, ali je planetarno ograničenje postavljeno na 350 čestica na milion.

Ova ograničenja nisu prelomne tačke sa kojih je povratak nemoguć, one su signali upozorenja na to kako ljudi utiču na okoliš, rekli su naučnici.

"Prekoračenje šest od devet ograničenja nije garancija za katastrofu", rekla je Katherine Richardson, naučnica za sisteme Zemlje na Univerzitetu u Kopenhagenu u Danskoj i jedna od vodećih autora studije, prenosi magazin Smithsonian.

"To je poziv na buđenje, kao krvni pritisak u tijelu. Ako je krvi pritisak 120 sa 80, to ne znači da ćete imati srčani udar. Ali vam govori da je rizik prevelik i vi pokušavate da ga umanjite."

Ograničenja su kreirana konzervativno, kako bi omogućila društvu da rješava probleme prije nego što dođu u "veoma rizičnu zonu", rekla je Richardson.

Kako piše CNN, Richardson je ukazala na ljeto sa nezabilježenim ekstremnim vremenskim uslovima i svijet koji je tek iskusio povećanje temperature od 1,2 stepena Celzijusa. "Nismo mislili da će biti ovako na povećanju od jednog stepena Celzijusa", rekla je dodajući da "ljudi nikada prije nisu imali iskustvo ovakvih uslova koje mi sada prolazimo".

Međunarodna grupa naučnika koji su izvodili ispitivanje crpila je izvore iz 2.000 studija nazvala je ovo "prvim naučnim zdravstvenim pregledom a cijelu planetu". Naveli su da je otkriće koje najviše zabrinjava činjenica da se sva četiri biološka ograničenja koja se odnose na živa bića, već nalaze blizu najopasnijih nivoa.

Značaj modela planetarnih ograničenja je u tome što ne analizira klimu i biodiverzitet izolovano, rekli su autori izvještaja. Umjesto toga, posmatra njihovu interakciju, kao i mnogo drugih načina na koje ljudi utiču na planetu. Prekoračenje jedne granice vjerovatno će imati posredne posljedice za druge oblasti.

Ali postoje i kritičari ovog modela koji mjeri zdravstveno stanje planete.

Raymond Pierrehumbert, profesor fizike na Univerzitetu Oxford, rekao je da su planetarna ograničenja korisna tamo gdje postoji jasna osnova za selekciju granice, poput zagađenja ugljenikom. Ali za druge faktore, kao što su promjene u korištenju zemljišta, "može biti smetnja u vezi toga gdje treba postaviti granicu i da li je li ona 'prekoračena'", rekao je za CNN.

"To je herojski pokušaj da se pojednostavi svijet, ali je vjerovatno previše pojednostavljen da bi bio od koristi u praktičnom upravljanju našim brojnim ekološkim problemima", rekao je Simon Lewis, profesor iz Londona.

Ranija studija objavljena u maju ove godine u žurnalu Nature, koju je napravila međunarodna grupa naučnika Earth Commission, otkrila je "žarišta" problematičnih regija u istočnoj Evropi, južnoj Aziji, Bliskom istoku, jugoistočnoj Aziji, dijelovima Afrike i većem dijelu Brazila, Meksika, Kine i dijelovima zapadnih Sjedinjenih Država.

Sve ove regije ugrožene su zbog klimatskih promjena. Na primjer, oko dvije trećine Zemlje ne ispunjava kriterijume za sigurnost svježe vode, kako su rekli naučnici koji stoje iza ove studije.

Upozorili su kako se planeta nalazi u "opasnoj zoni" za većinu planetarnih ograničenja, a analizirali su klimu, zagađenje vazduha, kontaminaciju vode fosforom i nitrogenom koja nastaje pretrane upotrebe đubriva, zalihe podzemnih voda, slatkovodne površine, prirodni okoliš bez ljudskih građevina i ukupni prirodni i okoliš na kojem ima ljudske gradnje.

Globalno posmatrano, jedino zagađenje vazduha nije bilo na nivou opasnosti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG