Podnio sam tužbu protiv zemlje koju volim, jer u njoj postoji politički sistem koji je nakaradan i koji treba mijenjati – naveo je na konferenciji za novinare 29. avgusta, nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu tužitelj Slaven Kovačević.
Kovačević se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu žalio jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo pošto, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
Sud je donio presudu da su Kovačevićeva prava prekršena, te da je diskriminisan.
U presudi Sud konstatuje kako konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu".
"Srušen je koncept legitimnog predstavljanja. Ova zemlja treba da omogući građansko predstavljanje, a mi sada imamo limitiranu, odnosno ograničenu demokratiju", kazao je Kovačević, te istakao kako je želio da ima pravo da bira koga hoće, odnosno da svaki građanin može da bira člana Predsjedništva BiH kog želi.
U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Nakon posljednje presude, ocjenjuje Kovačević, nema više opravdanja zašto bi BiH počivala na etničkom principu, jer se njenom implementacijom i implementacijom drugih, Ustav BiH unaprjeđuje sa evropskim standardima.
Prema njegovim riječima "ovakva BiH ne može u članstvo u EU, te je od Evropskog suda za ljudska prava tražio tri scenarija za rješenje pitanja Doma naroda BiH".
"Prvi - ako je Dom naroda zaštitnik kolektivnih prava, onda to može biti da nije zakonodavni organ, već da u okviru zakonodavne procedure razmatra samo one zakone koji zadiru u identitetska pitanja, etničke pripadnosti, kulture, tradicije, jezika i vjere, te eventualno izrazi veto ako je nečiji vitalni interes ugrožen. Drugi - da se gasi Dom naroda, to predlaže Venecijanska komisija, ne ja, i to sud konstatuje u ovoj presudi a da se zaštita kolektivnih prava prenese na Zastupnički dom parlamenta BiH. I treći scenario, ako hoćete da zadržite dvodomni sistem, onda se on neće baviti zaštitom kolektivnih prava. Biće paralelni organ koji će imati specifično uređene nadležnosti, ali će biti na izborima u kome će se moći svako kandidovati i svako će ih moći birati", kazao je Kovačević.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Te odredbe diskriminišu nacionalne manjine, građane, ali i konstitutivne narode u jednom od entiteta, tako što im onemogućava aktivno i pasivno učešće na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
Nijedna od njih nije provedena.
