Nakon što je Skupština Republike Srpske(NS RS) usvojila u četvrtak, 20. jula, izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta u tom bosanskohercegovačkom entitetu, iz medijske zajednice RS-a su najavili podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti usvojenog Zakona.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banajaluka poručuje da će ovo učiniti čim Zakon stupi na snagu.
"Vjerujemo da će sudije (Ustavnog suda RS) imati više razumijevanja od narodnih poslanika koji su danas podigli ruku za nešto što je suprotno interesima upravo građana koji su ih birali i postavili u narodnu skupštinu", poručuje Vukelić.
Vladimir Šušak, novinar iz Banjaluke smatra da je usvajanje ovakvog Zakona poraz bh. društva.
"Ni građani, pa ni svi novinari nisu svjesni poslijedice koje će ovaj zakon donijeti, s obzirom na društvo u kakvom živimo i niske demokratske standarde, korumpirano pravosuđe i korumpirane političare koji štite samo vlastitet interese, što i ovaj zakon pokazuje", smatra Šušak.
Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka mišljenja je da usvajanje ovakvog Zakona predstavlja korak unazad u odnosu na ono čemu deklarativno teži BiH, a to je put ka evropskim integracijama i normalnom svijetu.
"To je udar ne samo na nezavisne medije i novinare, već i na građane i aktiviste. Vidjećemo koliko će se on doslijedno primjenjivati, pa možemo očekivati i određene vidove autocenzure u društvu", kaže Žolja.
Za izmjene Zakona kojim se kleveta proglašava krivičnim djelom sa novčanim kaznama glasalo je 47 od 63 poslanika, dok je 16 bilo protiv.
Zakon je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u RS.
U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi.
Narodna skupština RS-a prihvatila je 23. marta zakonske izmjene u formi nacrta, na inicijativu Milorada Dodika, predsjednika RS-a i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Tokom javnih rasprava koje su uslijedile novinari su ih napuštali u znak protesta.
U konačnom prijedlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt i iznose od 1.000 do 3.000 eura. Nacrtom zakona novčane kazne su iznosile i do 60.000 eura.
Više novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći Bonnske ovlasti, Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
