Republika Srpska (RS) ostaje uporno proruski, antizapadno i antiamerički orijentisana, potvrdio je predsjednik tog bh. entiteta, inače pod američkim sankcijama, u razgovoru sa ruskim predsjednikom 23. maja u Moskvi.
Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, predsjednik RS Milorad Dodik je u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ustvrdio da je RS izložena mnogim pritiscima Zapada zbog svoje podrške Rusiji.
"Mi nismo dozvoljavali da se donese formalna odluka o sankcijama prema Ruskoj Federaciji i zbog toga smo od zapadnih partnera bili izloženi raznim oblicima pritisaka u vidu sankcija i suspendovanja određenih projekata i programa. Ali, mi smo odlučili da naprosto ne budemo dio histerije koja se stvara", rekao je Dodik na sastanku sa Putinom.
Napad na američku politiku i ambasadora
U izjavi javnom servisu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) po završetku sastanka Dodik je zemlje koje uvode sankcije Rusiji nazvao "neprijateljskim". Uz optužbe i oštru retoriku na račun Američke ambasade u BiH, ambasadora Michaela Murphya nazvao je "antisrbinom".
Dodik je ustvrdio da je cilj američkog ambasadora da "do kraja svog mandata sruši RS", dok je ambasador Murphy već u ranijim izjavama jasno rekao da Sjedinjene Države nikada nisu htjele da ukinu RS, nego korupciju. Murphy je ranije upozorio da Dodik nacionalističkom retorikom sve drskije napada stabilnost BiH.
"Umjesto da se fokusira na stvarna pitanja koja brinu građane – korupciju, slabu mogućnost zapošljavanja i inflaciju – predsjednik Dodik odabrao je da napada Dejtonski poredak i podriva državne institucije", naveo je Murphy u svom blogu u novembru 2022.
Dodik je, pak, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom u utorak za RTRS izjavio kako je mu je Putin "rekao da je Dejtonski sporazum srušen od strane onih koji u svijetu promovišu pravila, a ne međunarodno pravo".
Snimak početka sastanka u Moskvi 23. maja objavljen je na Alternativnoj televiziji iz Banjaluke koja je bliska Dodiku i pod sankcijama Sjedinjenih Država, kao i na javnom servisu RTRS.
Prema saopštenju Kremlja, "Putin je rekao Dodiku da je zahvalan na prijateljskom stavu prema Rusiji, te za neutralan stav RS prema pitanju Ukrajine.
"Samo takav stav može dovesti do bilo kakve pozitivne odluke. Ali u svakom slučaju, mi smo vam zahvalni na vašoj uzdržanosti", rekao je Putin.
Naveo je još da treba zadržati rast trgovinske razmjene, te da zna kako postoji interesovanje u RS za rad sa ruskim kompanijama u raznim oblastima.
Isporuka gasa za RS ipak će koštati više
Dodik je još za RTRS nakon sastanka rekao da je od Putina dobio potvrdu da cijena ruskog gasa za RS ostaje ista do decembra ove godine, uz "neka mala povećanja" koja se odnose na tranzit, a ne na samu cijenu gasa.
Gradnja novog gasovoda kojim bi ruski gas preko Srbije stizao u RS ključni je zahtjev kojim Dodik uslovljava podršku za druge projekte o kojima odlučuje Savjet ministara BiH. Prema ranijim zvaničnim najavama, u gradnji gasovoda bi trebao da učestvuje i ruski Gasprom.
Inače, Dodik i Putin sastali su se na marginama skupa, za koji je najavljeno da okuplja "više od 500 zvanica sa najvišeg nivoa Ruske Federacije i susjednih zemalja".
Dodik jedan je od rijetkih zvaničnika neke zemlje koji se sastajao sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu. Proruski lider RS i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata blokiraju na državnom nivou u BiH sankcionisanje Rusije.
Dodik često ponavlja da bi se RS mogla otcijepiti iz države BiH u kojoj je kao jedan od dva entiteta, prema Dejtonskom sporazumu kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Zbog ugrožavanja tog sporazuma, ugrožavanja stabilnosti u BiH i regiji, te koruptivnih radnji, Dodik se nalazi na američkoj i britanskoj listi sankcionisanih.
Kritike EU i Washingtona zbog susreta
Susret Dodika i Putina uslijedio je nakon izjave zamjenika ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandra Gruška polovinom maja kako će Rusija nastaviti da ulaže u RS, te kako bi "Rusije trebalo da bude više u regionu".
Radi se o trećem sastanku Dodika sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., te ukupno njihovom devetom razgovoru od 2014. godine.
Na njegov odlazak u Moskvu već su ranije reagovali iz Evropske unije (EU) i Washingtona.
Komesar za susjedstvo i proširenje EU Oliver Varhelyi je poručio prošle nedjelje u Sarajevu kako EU u ratu Rusije i Ukrajine treba saveznike, "a oni ne idu u Moskvu".
U istom tonu je i poruka Ambasade SAD u BiH u kojoj je, za Radio Slobodna Evropa, pred Dodikov odlazak u Moskvu, istaknuto kako "nijedna vlada, na bilo kojem nivou, ne bi trebalo da proširuje saradnju sa Rusijom dok ona nastavlja agresiju protiv Ukrajine".
Dodik je Putinu uručio i Orden Republike Srpske na ogrlici kojim ga je početkom ove godine odlikovao uoči obilježavanja 9. januara, Dana RS, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim praznikom.
Dan prije razgovora sa ruskim predsjednikom, 22. marta u Moskvi, Dodika je ugostio i jedan od najbližih Putinovih saradnika, Nikolaj Patrušev, sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti.
Slabo vidljivi rezultati dosadašnjih sastanaka
Prema podacima Kremlja, Dodik se do sada tri puta sastao sa Putinom u Sankt Petersburgu na Međunarodnom ekonomskom forumu, dva puta su se sastali u Moskvi, te po jednom u Sočiju nakon trke Formule 1 i u Beogradu, prilikom zvanične posjete ruskog predsjednika Srbiji u januaru 2019. godine.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, Dodik i Putin su se sastali u Sankt Peterburgu u junu prošle godine, te u Moskvi, 20. septembra, tik pred održavanje opštih izbora u BiH 2. oktobra.
Prema zvaničnim transkriptima sastanaka, dostupnim na sajtu Kremlja, razgovori su se, uglavnom, bazirali na podršci Rusije Republici Srpskoj, kao i ekonomskoj saradnji.
No, proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima koje je izolovala EU, ne pokazuje neku dodatnu korist za RS. Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.
U RS-u, Rusija je na petom mjestu kao investitor, iza susjedne Srbije, članica EU Italije i Austrije, te Velike Britanije.
Najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, u stoodstotnom vlasništvu ruskog "NeftegazInKora", koji je ćerka firma "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.
