Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske naredne sedmice biće donesena odluka o povlačenju sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) koje su birane iz tog bh. entiteta
Saopštio je to Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon sastanka sa predstavnicima RS u institucijama BiH i predstavnicima političkih stranaka u Banjaluci u petak 21. aprila.
Na sastanku je dogovoreno i da će u ponedjeljak, 24. aprila, biti potpisana izjava o zajedničkom stavu RS-a o imovini. Dodik je saopštio kako je na sastanku usaglašena izjava, koju će stranke razmatrati do ponedeljka.
Republika Srpska je više puta pokušala da implementira zakon o imovini koji ima za cilj da prenese bosansku državnu imovinu na Republiku Srpsku, uprkos tome što je to neustavno.
Dodik je, dan pred sastanak u petak, najavio da će predložiti dokument koji će se odnositi na "samostalnost RS u okviru BiH".
Dodik, lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je pod američkim i britanskim sankcijama zbog destabilizirajuće koruptivne aktivnosti i pokušaja urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Prema Dodikovim riječima, izjava dogovorena u petak sadrži oko 20 tačaka i predstavlja odgovor na zajedničku izjavu o državnoj imovini koju su 18. aprila potpisali članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić i predsjednici nekoliko političkih stranaka.
Oni su u izjavi pozvali su na procesuiranje onih koji, poput Dodika, najavljuju da će nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine na entitet Republika Srpska.
Dodik je u petak novinarima ponovio da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom, te da BiH nema imovinu, već da je imovina u vlasništvu entiteta.
"RS je odlučna da se državna imovina neće razmatrati na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH jer bi to značilo da je pitanje imovine pitanje BiH, a to nije tako", naveo je on.
Ponovo o vraćanju nadležnosti, sankcijama Rusiji, ali i granicama između entiteta
Dodik je u petak istakao da će se u RS nastaviti proces "vraćanja nadležnosti" prenesenih s entitetskog na državni nivo nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH od 1992. do 1995. godine. Inače, Dodik već neko vrijeme najavljuje istupanje iz nekoliko državnih institucija, što je u suprotnosti s Ustavom BiH.
"Dodgovorili smo se da ćemo donijeti rebalans budžeta kojim ćemo predvidjeti sredstva za plate radnicima koji će ostajati bez posla koji su do sada radili u tim nelegalnim organima. Dakle, oni koji rade, kao što je recimo Agencija za lijekove, onog trenutka kad Republika preuzme tu nadležnost, ti radnici će u budžetu u RS primati iste plate koje su primali i do sada", rekao je Dodik.
On je naveo i da je dogovoreno da predstavnici iz RS u institucijama BiH više neće učestvovati u odlučivanju, dok Vlada RS i nadležni odbor u Skupštini RS ne daju saglasnost o odlučivanju na nivou BiH.
Dodik ističe i da se jedna od tačaka izjave, odnosi i na granicu između dva bh. entiteta, RS i Federacije BiH.
"Danas smo se dogovorili da u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova formira posebna služba koja će se baviti pitanjem granice između dva entiteta i nadzora nad tom granicom, šta god to značilo", rekao je Dodik.
Dodao je da se radi o nikada završenoj dejtonskoj obavezi utvrđivanja međuentitetske linije razgraničenja.
Dodik je istakao i da je usaglašeno stav i da se odustane od svih "aktivnosti prema NATO-u", kao i da se više ne dozvole vojne vježbe na teritoriji BiH sa snagama NATO-a i njihovim saveznicima.
Dodao je i kako je usaglašen stav oko toga da nema usvajanja sankcija Ruskoj Federaciji.
Sastanku u Banjaluci su prisustvovali predstavnici vladajućih stranaka u RS, a od opozicionih partija, prisustvovao je vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Miličević.
On je svoje prisustvo obrazložio stavom da je pitanje imovine "nacionalno i strateško pitanje za RS". Dodao je i da odgovor, kada je u pitanju imovina, treba biti "snažan".
Dosadašnje odluke u vezi sa državnom imovinom
Ustavni sud BiH i visoki predstavnik u BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, šumama i poljoprivrednom zemljištu koji su usvojeni u RS i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.
Savjet za provođenje mira u BiH je u septembru 2004. godine zatražio od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown.
Tim Zakonom, kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše Socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti.
Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa.
