"Jedino je sigurno da idemo u pravcu dalje eskalacije, kojoj nema kraja", izjavio je u petak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, komentirajući vijest o nalogu za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je 17. marta nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg sumnjiči za ratne zločine, uključujući i nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju.
Vučić je novinarima rekao da se "plaši da se možda ide čak u pravcu najvećeg sukoba koji je ikad bio", prenosi Beta. "Ima li iko pameti da ovom ludilu stane na kraj, iko u svetu, da li neko razume kakvim se posledicama ide?", rekao je Vučić.
On je naveo da će nastaviti da "razmišlja kako da Srbija sačuva sebe i svoj mir"."Imamo mi ovde mnogo neodgovornih tipova koji bi jedva čekali da zemlju ubace u vrtlog gluposti kao da nam je to potrebno", naglasio je Vučić.
Prethodno je rekao da se "puno toga komplikuje". "Moramo da izbegnemo da mnogo toga bude po našoj glavi. Ode svet, samo da mi ne idemo za njim", rekao je Vučić tokom posete Sremskom okrugu.
Međunarodni krivični sud saopštio je 17. marta da je izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika "u kontekstu situacije u Ukrajini".
U saopštenju je naveo da je izdat nalog i za Marijom Lvovom-Belovom, ruskom službenicom za prava djeteta koja navodno bila uključena u preseljenje ukrajinske dece u Rusiju.
"Postoje razumni razlozi da se veruje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske dece", navodi se u saopštenju od 17. marta.
Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kazao je novinarima 17. marta da Rusija, zajedno s nekoliko drugih država, "ne priznaje nadležnost tog suda". "Stoga su takve odluke za Rusiju, s pravne tačke gledišta, ništavne", kazao je Peskov, koji je odbio odgovarati na daljnja pitanja o toj temi.
Uprkos rastućim dokazima koji govore suprotno, Rusija je u više navrata negirala optužbe za počinjene zločine i kršenja ljudskih prava, otkako je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Prema izvještaju o istrazi, objavljenom 16. marta, koja se vodi uz podršku Ujedinjenih nacija, ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sistematsko mučenje i ubijanje u okupiranim područjima, ratni su zločini, a moguće i zločini protiv čovječnosti.
Tokom opsežne istrage otkriveni su i zločini počinjeni nad Ukrajincima na teritoriji Rusije, uključujući deportovanu ukrajinsku djecu spriječenu da se ponovo spoje sa svojim porodicama, sistem "filtracije" putem kojeg su izdvajani Ukrajinci za pritvor, kao i mučenje i nehumane uslove pritvora.
