Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je 17. marta nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina, kojeg sumnjiči za ratne zločine, uključujući i nezakonitu deportaciju dece iz Ukrajine u Rusiju.
Sud je saopštio da je izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika "u kontekstu situacije u Ukrajini".
U saopštenju je naveo da je izdat nalog i za Marijom Lvovom-Belovom, ruskom službenicom za prava deteta koja navodno bila uključena u preseljenje ukrajinske dece u Rusiju.
Oni se sumnjiče da su "dela počinili direktno, zajedno sa drugima i/ili preko drugih", navodi se u saopštenju.
"Postoje razumni razlozi da se veruje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske dece", navodi se u saopštenju od 17. marta.
Predsednik suda Piotr Hofmanski kazao je, među ostalim, da međunarodno pravo zabranjuje okupacijskim silama premeštanje civila s teritorija na kojem žive. Također je podsetio da deca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.
"Međunarodni krivični sud radi svoj deo posla. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje naloga zavisi od međunarodne saradnje", kazao je Hofmanski.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan izjavio je da je stotine ukrajinske dece odvedeno iz sirotišta i domova za nezbrinutu decu u Rusiju.
"Mnoga od te dece, odgovorno tvrdimo, otada su predata na usvajanje u Ruskoj Federaciji", rekao je on.
Khan je izjavio da je izmena ruskog zakona olakšala usvajanje dece, dok su u vreme deportacije ukrajinska djeca bila zaštićena na osnovu Ženevske konvencije, prenosi Reuters.
"Istorijska odluka za Ukrajinu"
Ukrajinski glavni tužitelj Andriy Kostin pozdravio je potez Međunarodnog krivičnog suda.
"Od sada ruski predsjednik ima službeni status osumnjičenika za međunarodni zločin. Ovo je istorijska odluka za Ukrajinu i cijeli sistem međunarodnog prava", kazao je.
Naveo je da će bilo kakva putovanja van Rusije biti rizična za ruskog predsednika, zbog mogućnosti da bude izručen Međunarodnom krivičnom sudu. Prema Kostinovim rečima, odmah po izdavanju naloga za hapšenje poduzimaju se mere za traženje i zadržavanje osumnjičenih.
U tu svrhu, Sud apeluje na zemlje koje su potpisnice Rimskog statuta, tražeći od njih da osobu pritvore i izruče sudu. Pored toga, Sud može koristiti pomoć Interpola.
Šef kabineta ukrajinskog predsednika Andriy Yermak rekao je kako je "ovo samo početak".
Ni Rusija, ni Ukrajina nisu članice Međunarodnog krivičnog suda. Kijev je, međutim, tom sudu sa sjedištem u Haagu dodelio nadležnost za procesuiranje zločina počinjenih na teritoriji Ukrajine, otkako je Moskva pokrenula invaziju.
Međunarodni sud, koji ima 123 člana, također nema vlastitu policiju koja bi izvršavala naloge. Umesto toga, zahteva od zemalja članica da pritvore osumnjičene.
Iako će nalog vjerojatno umanjiti Putinov ugled u međunarodnim krugovima, nejasno je kako će nalog protiv njega biti izvršen, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kremlj ne priznaje Sud
Uprkos rastućim dokazima koji govore suprotno, Rusija je u više navrata negirala optužbe za počinjene zločine i kršenja ljudskih prava, otkako je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Kremlj je više puta poručio da ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda i da nema nikakve obaveze prema njemu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kazao je novinarima 17. marta da Rusija, zajedno s nekoliko drugih država, "ne priznaje nadležnost tog suda".
"Stoga su takve odluke za Rusiju, s pravne tačke gledišta, ništavne", kazao je Peskov, koji je odbio odgovarati na daljnja pitanja o toj temi.
Komentarišući nalog za hapšenje Putina, glasnogovornica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Maria Zakharova kazala je, također, da to "nema nikakvog značaja".
"Odluke ovog suda nemaju nikakvog značaja za našu zemlju, uključujući i sa pravne tačke gledišta", napisala je Zakharova na Telegramu, ističući da je nalog za Rusiju pravno ništavan.
Prema tvrdnjama američkih zvaničnika, smatra se da Lvova-Belova, komesarka za prava deteta, radila pod komandom Putina, nadgledajući deportaciju "hiljada" ukrajinske dece u Rusiju.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dodalo ju je 15. septembra 2022. godine na listu sankcionisanih.
"Rad Lvove-Belove posebno uključuje prisilno usvajanje ukrajinske dece u ruske porodice, takozvano 'patriotsko vaspitanje' ukrajinske dece, zakonodavne promene za ubrzavanje davanja državljanstva Ruske Federacije ukrajinskoj deci i namerno odvođenje ukrajinske dece od strane ruskih snaga", saopštilo je tada američko Ministarstvo.
Podrška sudskoj odluci
Organizacija "Human Rights Watch" dokumentovala je transfere ukrajinskih civila i nazvala ih "ozbiljnim kršenjem zakona rata koji predstavljaju ratne zločine i potencijalne zločine protiv čovečnosti".
Ova organizacija je saopštila da je nalog za hapšenje Putina "prvi korak za okončanje nekažnjivosti, koja je ohrabrivala odgovorne u ruskom ratu protiv Ukrajine".
"Nalog šalje jasnu poruku da davanje naredbi ili tolerisanje teških zločina protiv civila može dovesti do zatvorske ćelije u Haagu. Sudski nalozi su poziv na uzbunu drugima zlostavljaju ili to prikrivaju da njihov dan na sudu dolazi, bez obzira na njihov čin ili položaj", kazao je Balkees Jarrah iz organizacije "Human Rights Watchu".
Francuska vlada saopštila je u petak da "niko ne bi trebao izbeći pravdi".
"Niko odgovoran za zločine koje je počinila Rusija u Ukrajini, bez obzira na status, ne bi trebao izbeći pravdi", objavilo je francusko Ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru.
Glasnogovornik Vlade Poljske Piotr Muller izjavio je da bi se Putinu trebalo suditi "kao ratnom zločincu, skupa s ostalima odgovornim za zločine u Ukrajini".
"To je važna odluka suda, koja ukazuje na ratne zločine koje je počinila ruska mašinerija nasilja. Putin je na čelu te mašinerije i treba mu suditi kao ratnom zločincu, skupa s onima koji direktno i indirektno vode ovaj varvarski rat", kazao je Muller za državnu novinsku agenciju PAP, prenosi Reuters.
Međunarodni krivični sud naveo je da su nalozi za hapšenje obično tajni, kako bi se zaštitila istraga, žrtve i svedoci. No, ovaj put je napravljen izuzetak s obzirom na to da se zločini nastavljaju, saopšteno je.
Iz Suda je navedeno da nalog za hapšenje može doprineti sprečavanju daljnjih zločina.
Prema izveštaju o istrazi, objavljenom 16. marta, koja se vodi uz podršku Ujedinjenih nacija, ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sistematsko mučenje i ubijanje u okupiranim područjima, ratni su zločini, a moguće i zločini protiv čovečnosti.
Tokom opsežne istrage otkriveni su i zločini počinjeni nad Ukrajincima na teritoriji Rusije, uključujući deportovanu ukrajinsku decu sprečenu da se ponovo spoje sa svojim porodicama, sistem "filtracije" putem kojeg su izdvajani Ukrajinci za pritvor, kao i mučenje i nehumane uslove pritvora.
Uz izvještavanje Reutersa, AFP-a i BBC-a
