Negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca negativno utječu na napore koji se poduzimaju u cilju pomirenja, a nadležne institucije moraju rješavati ovo pitanje uz punu primjenu zakona, rekao je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je 17. marta posjetio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i sastao se sa rukovodstvom centra i predstavnicima Pokreta "Majke enklava Srebrenica i Žepa", te predstavnicima udruženja koja okupljaju porodice žrtava genocida.
U saopćenju iz OHR-a se navodi da je Schmidt upoznao sagovornike o sastanku sa državnim tužiteljem BiH održanim kako bi se razmotrilo šta se još može učiniti u cilju efikasnijeg rješavanja pitanja negiranja ratnih zločina.
OHR je 23. jula, koristeći Bonnske ovlasti nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Od tad je podneseno više od 40 krivičnih prijava protiv više osoba, uključujući i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, ali nijedna optužnica nije podnesena niti potvrđena.
Visoki predstavnik se obavezao da će pomoći u pronalaženju međunarodnih partnera s ekspertizom iz ove oblasti kako bi se pravosudnim institucijama BiH pomoglo da energičnije procesuiraju slučajeve negiranja ratnih zločina ili veličanja ratnih zločinaca.
Schmidt se osvrnuo i na načine na koje se mogu izbjeći nesporazumi, kao i na jačanje napora usmjerenih na izbjegavanje zloupotrebe genocida u Srebrenici u političke svrhe.
Dodao je da je "također apsolutno neophodno pažljivo i precizno birati riječi kada se govori o genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima".
Nakon odluke koju je OHR donio o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida počinjenog 1995. godine, visoki predstavnik je, kako je saopćeno, želio čuti informacije o konkretnom utjecaju te odluke u smislu njenog doprinosa lakšem provođenju aktivnosti koje obavlja Memorijalni centar.
Schmidt je 27. februara izmijenio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari. Ova izmjena će omogućiti da se neutrošena sredstva prvobitno namijenjena za ukope žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine koriste u druge svrhe, uz prethodnu saglasnost donatora.
Iz Centra su saopćili da je Schmidt prihvatio inicijativu tog centra te je izmjenama zakona osigurao pristup šest miliona maraka (oko tri miliona eura) za održivost Centra.
"Rad i naslijeđe Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari važni za napore koji se poduzimaju u cilju pomirenja u bh. društvu. Da bi obavljao ovu važnu ulogu, Memorijalni centar se treba razvijati bez opterećenja financijskim pitanjima", kazao je Schmidt.
Snage Vojske Republike Srpske u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Na drugim lokacijama ukopano je 237 osoba. Još se traga za više od 1.000 nestalih.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterizirani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
