Dostupni linkovi

Tužilaštvo BiH nema nijedne optužnice za negiranje genocida, izjavio Kajganić


Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine
Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Glavni tužilac Bosne i Hercegovine (BiH) Milanko Kajganić izjavio je da ova pravosudna institucija nema nijedne optužnice protiv negiranja genocida i ratnih zločina, odgovarajući 23.februara na novinarsko pitanje da li je podnesena prijava protiv Milorada Dodika za negiranje genocida u Srebrenici.

"Nije bilo optužnica zbog poteškoće da se dokaže postojanje krivičnog djela. Navedeno je jasno šta je biće krivičnog djela, i na koji način to negiranje treba biti izvršeno, odnosno na način da proizvede posljedicu. I to je otežavajući dio", kazao je.

Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik 21. februara je ponovno negirao genocid u Srebrenici.

"Tamo se nije desio genocid, to svi znamo, ali se stalno pokušava na jedan nasilan način na tome insistirati", kazao je Dodik.

Prema zakonu, negiranje zločina genocida, ali i drugih zločina za koje postoje presude međunarodnih sudova i Suda BiH, kažnjivo je od tri mjeseca do tri godine zatvora.

Kajganić je rekao kako u ovoj pravosudnoj instituciji, po zaprimljenim krivičnim prijavama zbog negiranja genocida, postoji 30 negativnih tužilačkih odluka.

"Nismo zaprimili nijedan izvještaj od bilo koje policijske agencije o počinjenom krivičnom djelu negiranja genocida i ratnih zločina. Sve prijeve koje su podnesene dodijeljene su u rad tužiocima i bilo je 30-ak negativnih tužilačkih odluka", kazao je.

To znači da su prijave odbačene, a istraga obustavljena, a Kajganić je kazao da su sve naredbe o obustavi istraga dostavljene zaineteresovanim stranima, među ostalim Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.

Kako je kazao, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH je sugerisano da se, zbog problema nedostatka sudske prakse u ovoj oblasti, centrima za edukaciju sudija i tužilaca u BiH omogući da u 2023. angažuju međunarodne ekpskerte kako bi radili na njihovoj edukciji.

Zbog Dodikovog negiranja genocida, 22. februara se oglasila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država(SAD) u Bosni i Hercegovini(BiH) Michael Murphy oštro je osudio Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici od 21. februara.

U videoporuci objavljenoj 22. februara na zvaničnom Twitter nalogu Ambasade SAD-a u BiH Murphy je rekao da je negiranje genocida i ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca "neodgovorno i zaslužuje osudu".

Ambasador Michael Murphy oglasio se video porukom poručivši da želi biti vrlo jasan kad kaže da se u Srebrenici 1995. godine desio genocid.

"Stalni pokušaji poricanja srebreničkog genocida od strane Milorada Dodika, predsjednika RS-a koji je to jučer opet učinio, ne mogu promijeniti činjenice, a ni istinu. Neodgovorno je poricanje genocida i ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, i zaslužuje osudu", naglasio je američki ambasador u BiH.

Dodao je da je to uvreda za žrtve iz svih naroda i nanosi još veću bol njihovim porodicama.

"Time se razdire tkivo društva Bosne i Hercegovine što je prijetnja stabilnosti ove zemlje. Isto tako protivno je zakonu BiH", zaključio je Murphy, ocijenivši da su Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su, van svake sumnje ustanovili činjenice u vezi sa Srebrenicom.

"Utvrđujući da su jedinice Vojske RS pod komandom Ratka Mladića i Radovana Karadžića počinile genocid, ubivši više od 8.000 muškaraca i dječaka, Bošnjaka. Mladić i Karadžić su ratni zločinci, a ne heroji", poručio je ambasador Murphy.

Naveo je i kako je "krivica za srebrenički genocid pojedinačna, te da je snose oni koji su počinili ova gnusna djela", a "društvo, politički lideri i institucije imaju moralnu obavezu da se bave posljedicama učinjenog".

Reakcija i NVO "Majke enklave Srebrenica i Žepa"

Ovo nije prvi put da Dodik negira genocid otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula 2021. godine nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida.

Reagovala je i nevladina organizacija "Majke enklave Srebrenica i Žepa".

Ova organizacija je 22. februara pozvala nadležne institucije Federacije BiH i kantona, Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva u Federaciji BiH da hitno pokrenu istragu protiv Milorada Dodika, primjenjujući Krivični zakon Federacije BiH koji se odnosi na izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti.

One su navele i kako Tužilaštvo BiH nije podiglo ni jednu optužnicu za negiranje genocida.

Pored ove nevladine organizacije i stranke probosanske koalicije "Trojka", Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP), Narod i pravda i "Naša stranka", pozvali su 21. februara, također, nadležne organe u BiH da procesuiraju predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika zbog negiranja genocida u Srebrenici.

"Pozivamo nadležne organe da se u ovom i svim sličnim slučajevima strogo pridržavaju zakona i da bez izuzetka procesuiraju ovakva djela. Genocid u Srebrenici je historijska i pravna činjenica i njegovo negiranje je čin destabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini", navedeno je u saopćenju ove tri stranke.

Dodika su pozvali da se posveti rješavanju nagomilanih životnih pitanja stanovnika RS-a.

Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zajedno je s "Trojkom" i Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ) u vladajućoj koaliciji na nivou Bosne i Hercegovine.

O akciji "Klaster"

Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić govorio je na konferenciji za novinare u Sarajevu i o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, osvrnuvši se na akciju hapšenja osumnjičenih za izdavanje lažnih univerzitetskih diploma u zamjenu za novac.

U akciji kodnog naziva "Klaster, prije dva dana uhapšeno je nekoliko rektora, dekana i profesora na određenim privatnim univerzitetima u BiH, koji su osumnjičeni za trgovinu diplomama.

Tužilaštvo BiH je Sudu podnijelo zahtjev za određivanje pritvora za pet osoba, dok je za šest uhapšenih zatraženo određivanje mjera zabrane.

"Činjenica je da treba provjeriti i rad inspekcija jer se pokazalo da se diploma može kupiti na benzinskoj pumpi. To pokazuje da trebamo svi da se uozbiljimo i da inspekcija treba bude rigoroznija", kazao je.

Kajganić je, među ostalim, naveo da je među kupljenim diplomama bila čak i diploma inženjera građevine, te je naglasio da prikupljeni dokazi pokazuju da je na pojedinim fakultetima moguće u roku od pet dana steći zvanje profesora ili doktora nauka.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG