Od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zemlje su se obavezale da će prekinuti ili ograničiti uvoz nafte i gasa kako bi smanjile prihode Moskve i ometale njene ratne napore.
Ruska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od svog energetskog sektora, a Evropa je glavni uvoznik ruske energije, što otežava smanjenje prihoda. Zašto?
Sjedinjene Američke Države su u martu 2022. objavile da zaustavljaju uvoz ruske nafte, a Velika Britanija je rekla da zabranjuje uvoz ruske sirove nafte i rafiniranih proizvoda od 5. decembra protekle godine.
Na meti je bio i ruski gasni sektor.
Evropska unija (EU) je u martu saopštila da će smanjiti uvoz gasa iz Rusije za dvije trećine u roku od godinu dana. Velika Britanija je uvozila samo male količine ruskog gasa i sada je to u potpunosti zaustavila.
Da li su sankcije bile efikasne?
Od kako je Evropska unija početkom decembra 2022. zabranila uvoz ruske nafte morem, cijena energenta je značajno pala, prenosi BBC. Zabrana je uvedena istovremeno kada su najveće svjetske ekonomije dogovorile gornju granicu cijene ruske nafte.
Američki zvaničnici su ukazali na to da je ograničenje ostvarilo učinak smanjenjem prihoda od ruske nafte. Ali energetski analitičar Ben McWilliams vjeruje da je EU embargo na naftu razlog koji utječe na cijenu, a ne na gornju granicu cijena.
"Ruskom naftom se trguje po cijeni od oko 50 dolara (55 eura) po barelu. To je vođeno embargom, jer Rusija sada mora da pokuša da je proda drugdje", rekao je McWilliams.
Moskva gubi oko 175 miliona dolara dnevno od izvoza fosilnih goriva zbog ovih mjera, prema studiji Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA).
Pored naftnih sankcija, zapadne zemlje su usvojile razne mjere u pokušaju da otežaju trgovinu s Rusijom.
Podsjećamo, najveće ruske banke su uklonjene iz međunarodnog sistema mreže dominantnih finansijskih transakcija SWIFT, što je otežalo plaćanja Rusiji za njen izvoz nafte i gasa.
- Rusija, Iran i blok sankcionisanih nacija
- Sankcije primorale rusku Sberbanku da zatvori kancelariju u Emiratima
One zemlje koje nastavljaju da trguju sa Rusijom tražile su načine da to zaobiđu. I Kina i Indija sve više kupuju naftu i gas u svojim lokalnim valutama.
Ko kupuje rusku naftu?
Indija, Kina i Turska su prošle godine povećale kupovinu ruske nafte - i sada zajedno čine 70% ukupnih tokova ruske sirove nafte morem. Ovaj zaokret ka novim tržištima potaknut je time što je Rusija nudila svoju naftu po znatno nižoj cijeni od globalne referentne nafte Brent.
Početkom 2022. Rusija je isporučila manje od 2% indijskog uvoza nafte. Ali sada je na putu da postane najveći pojedinačni dobavljač u Indiji, navodi BBC.
Kineski uvoz ruske nafte također je naglo porastao posljednjih mjeseci, za više od 20 posto u godini do septembra 2022.
U 2021. godini više od polovine ukupnog ruskog izvoza sirove nafte otišlo je u zemlje Evrope. Ali 2022. godine, britanski uvoz nafte iz Rusije naglo je pao, a i druge evropske zemlje su se smanjile.
Neki su, međutim, ostali u velikoj mjeri ovisni o Rusiji.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju. U oktobru prošle godine, Slovačka je dobijala više od 75%, a Mađarska preko 60% svoje nafte iz Rusije.
Evropske zemlje traže načine kako bi nabavile zalihe drugdje.
Klub zemalja uvoznica nafte Međunarodne energetske agencije (IEA) pristao je da pusti 120 miliona barela sirove nafte iz svojih zaliha 2022. godine. SAD su prošle godine također oslobodile neke od svojih strateških rezervi.
Ali pozivi zemljama bogatim naftom kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Venecuela da povećaju proizvodnju nakon rata u Ukrajini nisu bili bezuspješni.
OPEC i drugi veliki proizvođači nafte smanjili su proizvodnju krajem 2022. kako bi održali cijene.
Evropa se i dalje oslanja na ruski gas
Smanjenje uvoza gasa iz Rusije bio je veliki izazov za mnoge evropske zemlje. Kontinent svakako većinu svog gasa dobija putem gasovoda, od kojih većina prolazi kroz Rusiju.
Oni poput naftovoda koji ide od Azerbejdžana do Turske - nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potrebe Evrope.
Rusija je 2021. godine snabdjevala zemlje EU sa 40% prirodnog gasa, a Njemačka je bila najveći uvoznik. Slijede Italija i Nizozemska.
To je palo na oko 17% do avgusta 2022, prema podacima koje je iznijela Evropska unija.
Velika Britanija nije bila veliki kupac ruskog gasa - 2021. godine samo 4% njegove isporuke dolazilo je odatle. Sada ne uvozi ništa.
Države EU sve više traže isporuku ukapljenog prirodnog plina (LNG) u tankerima proizvođača kao što su SAD i Katar.
Pomak prema uvozu LNG-a od strane evropskih zemalja bio je veoma značajan, zamjenjujući zalihe iz Rusije koje su dominirale evropskim kupovinama u posljednjih nekoliko godina. Međutim, Evropa ne raspolaže dovoljnim brojem LNG terminala.
"Nema dovoljno LNG terminala u Evropi, Ovo će biti problem posebno za Njemačku", rekla je kaže savjetnica za energetiku Kate Dourian iz MEES-a.
U planu je nekoliko novih LNG terminala, a neki su već u izgradnji širom Evrope, jer zemlje pokušavaju da povećaju svoje kapacitete.
Potražite infografiku na Facebook stranici Radija Slobodna Evropa - Zašto?
Sergej Aleksašenko, zamjenik guvernera Centralne banke Rusije i ministra finansija tokom 1990-ih, ne misli da zapadne sankcije specijalno utiču na Rusiju.
"Kladio bih se na hiljadu prema jedan dolar da ne postoje zapadne sankcije koje mogu da zaustave rat u Ukrajini", izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
On ističe da sankcije i povlačenje zapadnih kompanija nisu pogodile cijelu ekonomiju već određene sektore.
EU izbjegla energetsku krizu, Putin kontroliše situaciju
Aleksašenko procjenjuje da Putin stoprocentno kontroliše situaciju u Rusiji i dalje uživa podršku građana, uprkos sankcijama, te da nije moguć puč koji bi izveli oligarsi ili pojedine struje u Kremlju.
"Rusija je već sada propala država, jer nema institucije, mehanizam naslijeđa. Ako se Putinu nešto desi, niko ne može da predvidi šta će se sutra desiti sa Rusijom. Biće joj potrebne generacije da se oporavi od Putinove politike", navodi Aleksašenko.
Istakao je kako je sada jako popularno govoriti o tome da će zapadne sankcije uništiti rusku ekonomiju, ili da je ona već pala. Dodao je kako je njena energetska infrastruktura skoro uništena, mnogo zaposlenih muškaraca je mobilisano, skoro četvrtina populacije je izbjeglo.
Međutim, ukrajinska ekonomija još nije doživjela slom. Naravno, može se govoriti koliko snažna podrška Zapada njenoj privredi. Ali, ekonomski pad od 35 odsto još ne znači kolaps.
Evropska unija uspjela je da zasad izbjegne energetsku krizu od koje su mnogi strahovali nakon je Rusija prekinula najveći dio isporuka gasa, zahvaljujući blagom vremenu, uštedama i alterantivnim snabdjevanjem.
Evropa je, međutim, i dalje suočena s bolno visokim cijenama gasa i podložna energetskim šokovima, dok su pred njenim jedinstvom dublji strukturni izazovi.
Facebook Forum