Sud Bosne i Hercegovine (BiH) prvostepeno je osudio Bobana Inđića na 15 godina zatvora za saučesništvo u otmici putnika iz voza u Štrpcima i njihovom ubistvu na području Višegrada 1993. godine.
Produžen mu je pritvor, a na prvostepenu presudu dozvoljena je žalba.
Inđiću se sudilo od 2015. godine zajedno s još osam osoba, ali je postupak protiv njega razdvojen jer je u Srbiji bio osuđen za izazivanje saobraćajne nesreće. Nakon što je izdržao tu kaznu, nastavljeno mu je suđenje pred Sudom BiH.
Obrad i Novak Poluga, Radojica Ristić, Petko Inđić, Miodrag Mitašinović, Dragan Šeković i Oliver Krsmanović prvostepeno su u oktobru prošle godine osuđeni na po 13 godina zatvora zbog saučesništva u zločinu koji su počinili kao pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).
Prvooptuženi u predmetu Luka Dragičević, njihov bivši komandant Druge podrinjske lake pješadijske brigade VRS, prvostepenom presudom oslobođen je krivice.
Petko Inđić je bio komandant a drugi osuđeni pripadnici Interventne čete ove brigade. Šekarić i Krsmanović su već ranije osuđeni za druge zločine i trenutno su na izdržavanju kazne.
Boban Inđić je bio komandir Interventne čete.
Pripadnici VRS su na željezničkoj stanici Štrpci u istočnoj Bosni izveli iz voza, koji je saobraćao na liniji Beograd (Srbija) – Bar (Crna Gora), i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti na području Višegrada 27. februara 1993.
Suđenje je trajalo više od sedam godina. Krivični zakon BiH propisuje maksimalnu kaznu zatvora u trajanju od 45 godina za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Dan prije izricanja prvostepene presude, Obrad i Novak Poluga, Radojica Ristić i Petko Inđić su uhapšeni 20. oktobra u Višegradu zbog straha "od ometanja pravde", odnosno da ne bi pobjegli iz Bosne i Hercegovine.
Nakon izricanja prvostepene presude, osuđeni su poslani u pritvor.
Miodrag Mitrašinović je uoči izricanja presude bio u Univerzitetskoj bolnici u Foči, ali je po izricanju presude otkriveno da je “nedostupan vlastima BiH”, odnosno da je pobjegao iz zemlje.
Mitrašinović je tako nastavio dugi niz i postao stotinu druga osoba nedostupna pravosuđu BiH, tokom suđenja ili neposredno nakon izricanja presuda za ratni zločin, prema podacima Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
OSCE navodi da se najveći broj optuženika za ratne zločine krije u Srbiji i Hrvatskoj, čija državljanstva imaju.
Države ne izručuju svoje državljane, pa vlasti u BiH mogu samo putem međunarodne pravne pomoći prebaciti predmet susjedama kako bi im se sudilo u tim zemljama.
O žrtvama
Najstarija žrtva zločina u Štrpcima imala je 59, a najmlađa 16 godina.
Žrtve iz Srbije i Crne Gore (građani tadašnje Savezne Republike Jugoslavije) bile su iz Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice.
Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić i Safet Preljević.
Ubijeni su i Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić te jedno nepoznato lice.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru godinu dana kasnije. Za ostalim žrtvama se i dalje traga.
Kome je suđeno u Srbiji?
Zbog ovog zločina sudski procesi se vode i u Srbiji.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu vodi se postupak protiv četiri lica koja se terete kao neposredni počinioci. Sudu u Srbiji trebalo je tri i pol godine da potvrdi optužnicu protiv njih, podignutu u martu 2015. godine.
Za zločin u Štrpcima do sada su pravosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Ranisavljević je 2003. godine pred Višim sudom u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, osuđen na 15 godina zatvora, a Jovičić je pred Sudom Bosne i Hercegovine priznao krivicu i osuđen je na kaznu zatvora od pet godina.
Od 2004. godine, kada je Tužiteljstvo Haškog suda bh. pravosuđu vratilo predmete, odnosno listu 848 osoba koje se dovode u vezu s činjenjem ratnih zločina, domaće pravosuđe je do kraja 2020. godine okončalo postupak za 560 osoba.