Dostupni linkovi

Afganistanci kažu da nemaju šta jesti nakon obustave strane pomoći


Afganistanske žene čekaju da prime novčanu pomoć za raseljene osobe u Kabulu, Afganistan, 28. jula 2022.
Afganistanske žene čekaju da prime novčanu pomoć za raseljene osobe u Kabulu, Afganistan, 28. jula 2022.

Zamjenik voditelja ureda Ujedinjenih nacija za pomoć u Afganistanu pozvao je talibane da odmah ukinu zabrane ženama da pohađaju univerzitete i zabranu da rade za nevladine organizacije nakon sastanka s ministrom visokog obrazovanja vlade koju predvode talibani.

Markus Potzel, izaslanik UN-a, bio je prvi međunarodni dužnosnik koji se sastao s ministricom visokog obrazovanja Nidom Mohammad Nadim otkako je prošlog mjeseca uvedena zabrana visokog obrazovanja za žene.

Misija UN-a za pomoć Afganistanu (UNAMA) objavila je na Twitteru nakon sastanka da Afganistan ulazi u novo razdoblje krize.

"Talibanske zabrane obrazovanja žena i rada za humanitarne agencije naštetit će svim Afganistancima", saopćila je misija, dodajući da je Potzel pozvao na hitno ukidanje zabrana tijekom sastanka 7. januara.

Humanitarnu pomoć treba 28 miliona ljudi

Zahra se oslanjala na donacije ulja za kuhanje, riže i brašna od lokalnih i stranih humanitarnih agencija kako bi prehranila svoje sedmero djece, piše engleski servis Radija Slobodna Evropa.

Ova 35-godišnjakinja je među milionima Afganistanaca koji su primili pomoć koja im je spasila živote suočeni s pogoršanom humanitarnom i ekonomskom krizom.

No mnogi od njih bili su prisiljeni brinuti se sami za sebe nakon što su velike međunarodne humanitarne organizacije nedavno prekinule operacije u Afganistanu, uključujući hitnu distribuciju hrane, zdravstvenih usluga i obrazovanja.

Odluka je uslijedila nakon što su talibani 24. decembra svim domaćim i stranim nevladinim organizacijama zabranili zapošljavanje afganistanskih žena. Nevladine organizacije kažu da su hiljade afganistanskih žena koje zapošljavaju ključne u distribuciji pomoći ugroženim zajednicama.

"Poslije Boga, ovisili smo o pomoći ovih organizacija. Sad nemamo šta jesti", rekla je za Radio Azadi Zahra, koja živi u udaljenoj pokrajini Gor u središnjem Afganistanu.

Zahra je rekla da će njezina porodica biti prisiljena poduzeti ekstremne mjere kako bi preživjela ako pomoć ne stigne.

''Moramo prodati jedno od svoje djece kako bismo spasili živote ostalih'', rekla je.

Ujedinjene nacije procjenjuju da više od 28 miliona Afganistanaca, ili više od 70 posto stanovništva, treba humanitarnu pomoć.

''Više od šest miliona na korak je od gladi", saopćio je UN.

U nedostatku potpore vlade ili funkcionalne ekonomije, humanitarna pomoć bila je slamka spasa za većinu Afganistanaca.

Talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu 2021. izazvalo je ekonomski kolaps i pogoršalo humanitarnu krizu. Zapadni donatori naglo su prekinuli pomoć, a talibanska vlada je pogođena međunarodnim sankcijama. Međutim, organizacije za pomoć koje financiraju međunarodni donatori nastavile su s radom.

Orzala Ashraf Nemat, afganistanska istraživačica, kaže da će talibanska zabrana ženama koje rade za nevladine organizacije imati "vrlo ozbiljan utjecaj" na Afganistance.

Ona kaže da mnoge programe pothranjenosti i sigurnosti hrane provode žene. To je zato što samo oni mogu pristupiti i distribuirati pomoć drugim ženama i djeci, najpotrebitijim segmentima društva.

Prema istraživanju UN-a, od 151 lokalne i međunarodne nevladine organizacije koje djeluju u Afganistanu, samo 15 posto reklo je da mogu biti potpuno operativne bez ženskog osoblja. Mnogi su pozvali talibane da ponište svoju zabranu.

Nemat kaže da će, s obzirom na ovisnost Afganistanaca o stranoj pomoći, zajednice vjerojatno izvršiti pritisak na talibane da ponište zabranu.

"Ljudi znaju da su te mogućnosti dostupne samo ako se humanitarna pomoć može dostaviti", rekla je.

Zaustavljanje operacija

Plemenski vođe u jugoistočnoj pokrajini Khost pozvali su 5. januara talibane da ponište svoju odluku. Talibanski ministar zdravstva već je iz zabrane izuzeo žensko zdravstveno osoblje.

Veteranski humanitarni radnik Anders Fange vodio je Švedski odbor za Afganistan, jedan od najznačajnijih humanitarnih projekata u zemlji, tokom prvog mandata talibana na vlasti od 1996. do 2001. godine.

Kaže da, iako su mnoge humanitarne aktivnosti privremeno obustavljene, trajna talibanska zabrana ženama koje rade za nevladine organizacije mogla bi potaknuti zapadne donatore da napuste Afganistan.

"U kombinaciji sa sankcijama protiv talibana, to znači da postoji rizik da će humanitarne operacije biti manje-više zaustavljene", rekao je.

Mnogi talibanski čelnici su pod sankcijama UN-a i Zapada, dok nijedna država nije priznala njihovu vladu. Njemačka vlada planira obustaviti financijsku pomoć Afganistanu i strahuje se da bi druge zemlje mogle slijediti taj primjer.

To je scenarij sudnjeg dana za mnoge Afganistance.

"Potpuni odlazak svih humanitarnih agencija bio bi krajnje katastrofalan s obzirom na opseg i dubinu ove humanitarne krize", rekao je afganistanski istraživač Nemat.

Lima, Afganistanka koja živi u južnom gradu Kandaharu, izgubila je posao humanitarne radnice nakon talibanske zabrane. Kao jedina hraniteljica svoje šire porodice od 15 članova, ona kaže da je talibanski poredak gurnuo domaćinstva koja vode žene, poput njezinog, prema gladovanju.

"Za talibane, jedini način da se riješe svih afganistanskih žena je da ih sve ubiju odjednom", rekla je Lima, koja nije otkrila svoje pravo ime zbog straha od odmazde.

XS
SM
MD
LG