Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Marinko Čavara imenovao je sudije Ustavnog suda Federacije BiH, učinivši tako u sredu (24. avgusta) prvi potez koji bi mogao voditi završetku trogodišnje blokade ove institucije.
Radi se o četvorici sudija koliko je bilo potrebno za odblokiranje rada Ustavnog suda FBiH, odnosno Vijeća za zaštitu vitalnog interesa koje djeluje pri ovom sudu.
Imenovani su Ajša Softić, iz reda bošnjačkog naroda, iz reda hrvatskog naroda Mirko Miličević, iz reda srpskog naroda Branimir Orašanin, te Dubravko Čampara iz reda Ostalih.
Ovo ipak nije kraj
Ovim proces imenovanja nije završen. Čavara odluku o imenovanju dostavlja Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva entiteta u BiH, a za imenovanje sudija mora glasati većina prisutnih delegata.
Za imenovanje sudije Ustavnog suda Federacije za člana Vijeća za zaštitu vitalnih interesa potrebno je da za odluku glasa većina zastupnika i delegata i u Domu naroda i u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Trenutno nije poznato kad bi se mogle održati sjednice.
Reakcije na odluku o deblokadi suda
Potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda Milan Dunović nakon odluke predsjednika Marinka Čavare da predloži imenovanje tri suca za Ustavni sud FBiH kazao je da Čavara "ne može imenovati sudije bez saglasnosti potpredsjednika".
Dunović je kazao da je Čavara listu prvo dostavio medijima, pa tek onda potpredsjednicima, ali i da se ne slaže s imenima imenovanih sudija.
Pojasnio je da je od tri imena sudija, koja su Dunović i potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmudbegović dostavili Čavari, predsjednik Federacije "dva prepisao, jedno nije ispoštovao i nije dao obrazloženje".
Oglasila se i potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović koja je kazala kako "ne može dati potpis na neki dokument koji nije usuglašen". I Dunović i Mahmutbegović su kazali da su sudije trebale biti imenovane prije pet-šest godina.
Prethodilo pismo visokog predstavnika
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je 8. augusta pismo u kojem od predsjednika i dva potpredsjednika entiteta Federacije BiH traži da čim prije imenuju četiri suca u Ustavnom sudu entiteta.
Sve o Ustavnom sudu Federacije BiH
Ustavni sud FBiH trenutno ima pet od ukupno devet sudija, zbog dosadašnjeg odbijanja predsjednika tog entiteta Marinka Čavare da imenuje nove.
Čavara, član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u BiH, od 2019. godine odbijao je predložiti suce s lista kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.
Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa u okviru Ustavnog suda odlučuje o pitanjima vitalnog interesa. Ovo vijeće sastoji se od sedam članova - sudaca Ustavnog suda, dva iz svakog konstitutivnog naroda (Srba, Hrvata i Bošnjaka), i jedan član iz reda ostalih.
Vijeće djeluje u slučaju zahtjeva dvije trećine delegata hrvatskog, srpskog ili bošnjačkog kluba u Domu naroda FBiH ako ti delegati ocijene da neki prijedlog zakona ugrožava vitalni nacionalni interes, a ne mogu se sami dogovoriti u Parlamentu.
Takođe, i u slučaju zahtjeva dvije trećine zastupnika u kantonalnim skupštinama koji mogu blokirati formiranje neke od deset kantonalnih vlada ako se pozovu na pitanje zaštite nacionalnog vitalnog interesa, a nisu imenovani suci Ustavnog suda odnosno Vijeća tog suda.
Odbijajući da provede proces predlaganja sudija, Čavara je blokirao i funkcionisanje Vijeća za zaštitu nacionalnih interesa, koje podrazumijeva određeni nacionalni sastav sudaca Ustavnog suda FBiH.
Čavara tvrdi da on nije krivac za blokadu imenovanja sudaca Ustavnog suda tog entiteta u BiH, već nepostojanje parlamentarne većine.
"Nije to do moje volje, stvar je političkih odnosa. Ja sam davno imenovao komisiju pa smo četiri godine čekali u parlamentu", kazao je Čavara.
Zbog suda Čavara dospio na "crnu listu"
Zbog neimenovanja sudaca Ustavnog suda je, između ostalog, Čavara od juna 2022. godine na američkoj listi sankcioniranih osoba.
SAD je poteze Čavare ocijenio kao destabilizirajuće aktivnosti i direktno ili indirektno učešće u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
