Izjava predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Marinka Čavare, od 10. avgusta u vezi s njegovim propustom da imenuje sudije Ustavnog suda Federacije BiH, ne samo da predstavlja njegovu ličnu neodgovornost, nego ukazuje na dublji problem, poručili su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.
"Taj problem je u činjenici da su lideri BiH odbacili obaveze koje imaju prema građanima BiH", ocijenili su iz Ambasade SAD-a u saopćenju u petak, 12. augusta.
Predsjednik Federacije BiH ustvrdio je u četvrtak, 11. augusta, da on nije krivac za blokadu imenovanja sudaca Ustavnog suda tog entiteta u BiH, već nepostojanje parlamentarne većine.
"Nije to do moje volje, stvar je političkih odnosa. Ja sam davno imenovao komisiju pa smo četiri godine čekali u parlamentu", kazao je Čavara na konferenciji za medije, nakon čega je u pismu visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu ponovio takav stav.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt pozvao je 8. augusta Čavaru te potpredsjednike Federacije BiH Milana Dunovića i Meliku Mahmutbegović da imenuju suce Ustavnog suda Federacije BiH te time i članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koje djeluje unutar tog suda.
Ustavni sud FBiH odlučuje o usklađenosti zakona i podzakonskih akata donesenih na entitetskom te na nivou deset kantona, uključujući i kantonalne ustave, s Ustavom Federacije BiH.
Trenutno Ustavni sud Federacije BiH ima pet od ukupno devet sudaca. Za donošenje odluke o ustavnosti nekog zakonskog i podzakonskog akta potrebno je pet glasova sudaca.
Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa se sastoji od sedam sudaca Ustavnog suda Federacije BiH, po dva iz svakog konstitutivnog naroda (Srba, Hrvata i Bošnjaka) uz jednog člana iz reda ostalih.
Nedostaju po jedan sudac iz redova Bošnjaka, Hrvata i Srba kako bi i sud i vijeće bili kompletirani i Vijeće koje zbog toga ne može odlučivati.
Šta su još poručili iz Ambasade SAD-a?
Kažu da Čavara, koji je od juna 2022. godine na američkoj listi sankcioniranih osoba, ukazuje na nepostojanje političkog konsenzusa kao razlog neizvršavanja vlastitih ustavnih dužnosti, "ali kakve su to korake preduzeli on i njegove kolege u smislu rješavanja pitanja nepostojanja konsenzusa tokom osam godina koliko su na vlasti?", pitaju iz Ambasade.
"Koje su kompromise postizali kako bi izgradili razumijevanje i ublažili tenzije?", poručuju Čavari čije je poteze američka vlada ocijenila kao o destabilizirajuće aktivnosti i direktno ili indirektno učešće u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
Ocijenili su da je ton pisma koje je Čavara uputio visokom predstavniku u BiH Christianu Schdmidu arogantan, te da je njegovo tumačenje činjenica krajnje jednostrano.
"Pismo u potpunosti ignoriše ponašanje Hrvatske demokratske zajednice u BiH koja je u velikoj mjeri doprinijela sabotaži institucija FBiH zarad ispunjenja svojih uskih interesa, te je zloupotrijebila kontrolne mehanizme sadržane u Ustavu FBiH", stoji u saopćenju Ambasade.
Ukazuju da su BiH potrebne funkcionalne institucije na državnom i entitetskom nivou za napredak ka euro-atlantskim integracijama.
"Bez stabilnosti nemoguće su pozitivne promjene i reforme. To zahtjeva očuvanje ravnoteže između dva entiteta u BiH, kao i između njena tri konstitutivna naroda i ostalih", piše u saopćenju.
Umjesto toga, navode, politički lideri koriste ove institucije za podrivanje te ravnoteže, ili za njhovo potpuno urušavanje.
"Nažalost, politički lideri i dalje odbijaju da riješe dugogodišnja institucionalna pitanja u BiH. Trenutna, toksična politička kultura opasna je i ukoliko se to ne promijeni, BiH neće biti dovoljno stabilna kako bi njeni građani uživali u miru i prosperitetu koje zaslužuju", navodi se u saopćenju.