Meteorolozi su najavili da toplotni talas pod nazivom "Lucifer" stiže u Crnu Goru 22. jula i trajaće narednih sedam dana.
Očekuju se temperature do 44 stepeni, pa će Crna Gora biti jedna od najvrelijih država u Evropi.
Ekstremno visoke temperature i sušu po pravilu prate požari.
Crnogorski sistem zaštite i spašavanja, raspolaže skromnim resursima za gašenje požara, saopštio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) v.d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
"Ali i sa resursima koje imamo bićemo na visini zadatka i odgovorićemo izazovima u požarnoj sezoni. U sistem zaštite i spašavanja treba ulagati", kaže direktor Bešović.
Požari u Crnoj Gori, prema posljednjim informacijama, bukte u Nikšiću i Plužinama.
Da ni razvijenije zemlje od Crne Gore nisu spremne da se suoče sa klimatskom katastrofom i učestalim šumskim požarima, ocjenjuje za RSE građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
"A Crna Gora u prethodnih tridesetak godina nije dovoljno ulagala ni u prevenciju ni u edukaciju kako bi se ti požari spriječili", kaže Dragićević.
Čime protiv stihiju ?
U lokalnim službama zaštite i spašavanja zaposleno je oko 650 vatrogasaca, a biće angažovano i oko stotinu sezonaca. Od 200 vozila 150 je operativno za gašenje požara.
"Imamo još 200 ljudi u dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Na raspolaganju je i do 100 pripadnika Vojske Crne Gore", navodi Bešović.
Crna Gora ima jedan avion MUP-a i dva helikoptera Vojske koji služe za gašenje iz vazduha.
Nacionalni parkovi Skadarsko jezero i Lovćem posjeduju kamere koje služe za rano upozoravanje.
"Da je sve to dovoljno opreme sa kojim naš sistem raspolaže? Nikad nije dovoljno za ovakve prilike", navodi Bešović.
Ekološki aktivista Dragićević ocjenjuje da Crna Gora nema razvijenu mrežu volontera za suzbijanje požara, navodeći primjer Njemačke gdje je dva miliona volontera spremno da se u svakom trenutku suoči sa požarom.
"Imamo jedan paradoks, da opštine na sjeveru gdje je većina šuma, nemaju adekvatna sredstva da se izbore sa vatrenom stihijom. Crna Gora nije spremna za ovo što dolazi", navodi Dragićević.
Nailaze ogromne vrućine, nadležni upozoravaju na požare
Informacije iz Hidrometeorološkog zavoda pokazuju da je suša veća nego u prethodnih desetak godina, što ukazuje da bi požarna sezona mogla biti žestoka.
"Pod udarom suše je Podgorica, Nikšić, Cetinje i primorski gradovi", kaže direktor Bešović.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uputilo je apel građanima da shvate ozbiljnost situacije i da ne pale vatru na otvorenom i ne koriste pirotehnička sredstva.
"U ovom trenutku sistem funkcioniše u suzbijanju pojave i gašenja vatre na otvorenom", navodi se u saopštenju i konstatuje povećan požarni rizik usljed velikih vrućina.
Pokrivenost šumama odmah iza Slovenije i Finske
Oko 65% Crne Gore je pokriveno šumom, što je poslije Slovenije i Finske najveći procenat pokrivenosti šumom u Evropi.
Ukoliko se u sljedećoj deceniji ne izborimo sa šumskim požarima, imaćemo eroziu zemljišta a šumama će biti potrebno do 80 godina da se obnove.
'Pluća Podgorice' poslije požara
"U ovim krimatskim uslovima obnova šuma će biti nemoguća. Nestankom šuma, nestaće biodiverzitet, preušiće izvori, nestaće živi svijet, temperature oko gradova biće više, a biće i dodatno učestali požari", kaže Dragićević govoreći o posljedicama šumskih požara.
On podjeća da je 2017. godine Crna Gora izgubila deset puta više šuma u požarima nego Francuska koja je pedeset puta veća.
Rješenje u volonterima
Dragićević kaže da je već pokrenuta "vatrogasna dron brigada" od ljudi koji imaju fotografske dronove i stavljaju ih na raspolaganje za izviđanje terena:
"Sada imamo već 40 osoba koje su se prijavili, a imamo pozitivnu reakciju kod Direkcije za vanredne situacije. Naredni korak je formiranje mreže volontera. Da u svakoj opštini imamo 30 do 50 ljudi spremnih da priteknu u pomoć."
Problem piromani i "čišćenje" zemljišta za gradnju
Ljudski faktor je ključni uzrok požara. Makar polovina požara na jugu Crne Gore ili požara niskog rastinja su izbili na područjima na kojima se kasnije gradilo, kaže Dragićević.
"Imali smo situaciju da je cjelo poluostrvo Luštica sagorjelo u jednom trenutku i tu su kasnije nikla nova naselja, putni pravci, vile i vikendice. Isto to smo imaliu okolini Budve i drugih primorskih opština", navodi Dragićević.
On podjeća da je Španija imala rješenje kojim bi se u požarnom području spriječila gradnja narednih 30 godina. I Hrvatska i Grčka su imale slična rješenja kojima je spječavano takozvano "čišćenje" zemljišta vatrom a iz koje su nastajali širi požari.
"I u Crnoj Gori bi trebalo uvesti nešto slično", kaže Dragićević i dodaje da do sada nije bilo dovoljno procesuiranih piromana.
"Za 95% požara je uzrok ljudski faktor. Potrebna je jaka prevencija, da građani prijavljuju kad neko pali vatru. Treba apelovati na tužilaštvo da procesuiraju slučajeve paljenja. U suprotnom će požari biti intenzivniji", zaključuje Dragićević.
Osobe koje policija identifikuje i uhapsi zbog podmetanja požara, nadležno tužilaštvo tereti za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Za ovo krivčno djelo je propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Jedan od najvećih požara je izbio u julu 2017. godine na poluostrvu Luštica, a 2021. je u Podgorici, izgorio je dio brda Gorica omiljenog izletišta građana glavnog grada.